„Ta odluka dolazi u trenutku kada je, narodski rečeno, dara prevršila mjeru – uslijed ucjena, dvostrukih aršina, licemjerja i jednog oblika suptilnog rasizma prema Srbiji. Jedan samit manje ili više, rekli bi cinici, ali ključni problem leži u drugom uslovu koji je Brisel postavio pred Srbiju, a to je takozvana ‘normalizacija odnosa sa Kosovom*’“, ističe Panaotović.
Prema njegovim riječima, takav zahtjev otvara suštinsko pitanje da li je Srbiji uopšte više mjesto za pregovaračkim stolom sa Evropskom unijom.
„Nikakvih pregovora o ‘normalizaciji’ ne može biti između Srbije i njene autonomne pokrajine. To je isto kao kada bi se zahtijevala normalizacija odnosa između Kipra i njegovog turskog dijela, Španije i Katalonije, Francuske i Korzike ili Sjedinjenih Američkih Država i Teksasa“, naglašava Panaotović.
On podsjeća da pozicija Srbije nije izolovan ili ekscentričan stav, na šta, kako kaže, ukazuju i izjave pojedinih evropskih lidera.
„Da Srbija nije usamljena u ovom stavu, najbolje govore izjave premijera Slovačke i Mađarske, Roberta Fica i Viktora Orbana, koji su podržali Srbiju i odnos Brisela prema njoj ocijenili kao sraman“, navodi on.
Panaotović ocjenjuje da bi, ukoliko Srbija ima državno i nacionalno dostojanstvo, trebalo ozbiljno preispitati smisao nastavka evropskih integracija pod postojećim uslovima.
„Zaista je mukotrpno gledati kako se potomcima Živojina Mišića, Karađorđa, Svetog Save i Njegoša ‘zavrću uši’ i kako im državništvo drže pojedini evropski zvaničnici, poput Marte Kos, čija je država tek nekoliko godina starija od Luke Dončića“, kaže Panaotović.
On dodaje da je posebno problematično što, kako ističe, „razna pestokupljevina koja baštini nacizam, poput Hrvatske, prijeti Srbiji blokadama i uslovljavanjima“.
U tom kontekstu, Panaotović smatra da bi Srbija trebalo da razmotri potez koji je već povukla Gruzija.
„Imajući sve ovo u vidu, valjalo bi razmotriti suspenziju pregovora sa Evropskom unijom, po uzoru na Gruziju, koja je takođe bila sita ucjenjivanja i tutorisanja i koja je pregovore suspendovala do 2028. godine. Suspenzija nije napuštanje niti večiti raskid. Ukoliko Brisel promijeni stav i počne da Srbiju tretira sa realnih i poštenih pozicija, pregovori se mogu obnoviti u kratkom roku“, ističe on.
Panaotović podržava i predlog predsjednika Vučića o istovremenom ulasku zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.
„To je jedini ispravan i logičan potez. U suprotnom, kriterijumi se neće realno sagledavati, a jedino takav model može da prevaziđe delikatnu situaciju u vezi sa Srbijom i Kosovom*, po modelu ulaska Kipra u EU“, kaže Panaotović.
Na kraju, on poručuje da Srbija mora biti spremna i na alternativni put.
„Ako neko Srbiju ne želi, tu pomoći nema. Od nameta nema selameta. U tom slučaju, Srbija bi trebalo da se ugleda na Švajcarsku – suverenu, nezavisnu i neutralnu državu, sa jakom vojskom, snažnom privredom i nacionalnom valutom jačom od evra“, zaključuje Panaotović.
