„ Mi smo ti koji slobodnu nedelju tražimo od 2009. godine u svim djelatnostima, naravno, da smo mi ti koji žele da ona bude neradna. Kada je 2019. uvedeno da nedelja bude neradna za jedan dio zapošljenih u trgovini, mi smo to pozdravili, ali odmah nakon toga, nakon nekoliko mjeseci poslodavci su se okrenuli da unište taj član 35.a, podsjećam na udare od strane Unije poslodavaca, Američke privredne komore… Nakon toga se uključila i Vlada koja je od nas tražila da se one fatalne godine korone, kada smo imali nizak prihod od turizma, uvede radna nedelja kako bi se ostvario profit i sačuvala radna mjesta u trgovini“, naglašava on.
Keković ističe da je zbunjujuće to što je tri godine vršen pritisak da se omogući rad nedjeljom u trgovinama a sada se političke partije protive predlženom modelu.
“Zbunjeni smo i nije nam jasno zašto su nas vlade pritiskale toliko i od nas tražile ta rješenja. Mi smo na nivou Socijalnog savjeta imali jednu tripartitnu radnu grupu, koja je skoro tri godine pregovarala oko toga. Ako imamo ovako jasne poruke da neće podržati uvođenje radne nedjelje mislim da je potpuno bezumno slati to dalje. Što se tiče Unije slobodnih sindikata mi pozdravljamo takvo rješenje“ , poručio je Keković.
On naglašava da su iz sindikalne organizacije tri godine pregovarali oko zaključenja Opšteg kolektivnog ugovora da se za sve koji budu radili nedjeljom uvede uvećanje zarade za rad 80 posto.
“Uspjeli smo u konačnom da u minimalnu zaradu ne ulaze ta uvećanja kao što je prekovremeni, praznični i tome slično. Nakon što smo uspjeli da zaključimo taj Opšti kolektivni ugovor paralelno smo pregovarali šta bi mogao da bude kompromis za rad nedjeljom u trgovinama. Krenuli smo od mikro preduzeća – malih porodičnih preduzeća do 10 zaposlenih nije bilo prihvatljivo”, dodaje Keković.
Naredna varijanta je bila, kaže, da rade trgovine površine do 100 kvadrata, ali ni to nije bilo prihvatljivo.
Posljednja varijanta koju su pod silnim pritiscima dobili je, ističe, ova koja je predložena.Prijedlogom koji je bio usvojen, podsjeća, bilo je dogovoreno da se radi u trgovinama nedjeljom tri mjeseca tokom ljetnje sezone, od prvog juna do kraja avgusta, i od 1. decembra do kraja januara.
„Poslodavci su mogli da rade samo u jednom objektu, ukoliko imaju više, i bili su dužni da prijave u kojem će da rade 15 dana prije početka sezone. Njihova prijava bi u dogovoru sa inspekcijama rada bila dostavljena nama da bi mi mogli da kontrolišemo koji su to objekti prijavljeni da rade. Radila bi se samo jedna smjena nedjeljom od sedam do 15 ili od 15 do 23 sata s tim što bi poslodavac bio dužan da 15 dana prije početak sezone odluči koju će smjenu raditi.Taj rad nedjeljom bi bio uvećano plaćen 80 odsto i u zakonu bi pisalo da onaj koji radi u nedjelju imao bi slobodan dan u prethodnu subotu. Imali bi i slobodan vikend dva puta u mjesecu. Mislim da smo bili našli najbolji mogući komprimis”, kaže Keković.
Keković poziva, da ako ovaj kompromis za radnu nedjelju nije prihvaljiv za većinu u Parlamentu, zajedno naprave još jedan korak naprijed i da zaštite sve zaposlene koji rade nedjeljom i praznikom, ne samo u trgovini nego i u drugim djelatnostima.
