Uprave za kapitalne projekte i saobraćaj za prva tri mjeseca realizovali su 13,24 miliona eura vrijednih projekata, što je tek 28 odsto realizacije u odnosu na plan, pokazuju podaci dostavljeni “Vijestima” iz Ministarstva finansija.
Na preko stotinu projekata ubačenih u kapitalnih budžet nisu ni počeli radovi. Glavni razlozi zbog kojih je u planirane kapitalne projekte utrošeno svega nešto više od četvrtine planiranog novca su neobezbijeđena projektna dokumentacija, nepredviđeni dodatni radovi, imovinski sporovi,… ali i to što se prilikom usvajanja budžeta u Skupštini ubacuju nespremni kapitalni projekti.
”Do 31. marta 2023. godine realizovano je ukupno 13.240.608 eura, i odnosi se na projekte koji su započeti u prethodnom periodu. U odnosu na tromjesečni plan potrošnje, kojim je predviđeno ukupno 47,1 milion eura za realizaciju projekata kapitalnog budžeta, dosadašnja realizacija, zaključno sa martom, je na nivou od 28,1 odsto”, saopštili su iz ministarstva.
Oni su naveli da je Uprava za saobraćaj za kapitalne projekte platila 9,5 miliona, a Uprava za kapitalne 3,8 miliona eura.
Prema ovogodišnjem kapitalnom budžetu, kojim je predviđeno preko 290 projekata, Uprava za saobraćaj realizovaće investicije vrijedne 90 miliona eura, a Uprava za kapitalne projekte od 112,7 miliona eura. Uprava za željeznice u razvoj, uređenje i nadzor željezničkog saobraćaja treba da ulaži 22,8 miliona eura.
Iz Uprave za kapitalne projekte “Vijestima” su, na pitanje koji su glavni razlozi kašnjenja završetka nekih od projekata, objasnili da su to najčešće nedostaci u projektnoj dokumentaciji zbog čega prije raspisivanja tendera ili početka radova moraju raditi na njenim dopunama i doradoma. Česte su i izmjene revidovanog glavnog projekta, što za posljedicu ima pojavu dodatnih i nepredviđenih radova.
”U skladu sa važećom zakonskom regulativom, dodatne i nepredviđene radove, koji nijesu obuhvaćeni osnovnim ugovorom je neophodno ugovoriti kroz tendersku proceduru”, objasnili su iz ove Uprave.
Do završetka procedure ugovaranja neophodnih dodatnih radova, izvođenje radova na samom objektu se, kako navode iz Uprave, obustavlja ili se izvođenje istih prolongira do ugovaranja svih radova koji su neophodni kako bi se ostvarila funkcionalna i tehnološka cjelina.
Takođe, kazali su i da je realizacija značajnog broja projekata prolongirana usljed neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, a čije rješavanje nije u njihovoj nadležnosti.
Upitani da li do kašnjenja u realizaciji projekata dolazi i zbog porasta cijena u sektoru građevinarstva, iz Uprave za kapitalne projekte su objasnili da su se zbog toga izvođači obratili nadležnom Ministarstvu finansija koje je krajem decembra 2022. godine usvojilo informaciju kojom je obuhvaćena metodologija za utvrđivanje razlike u cijenama i naknadno pripremljene smjernice za njihovu primjenu.
”U skladu sa navedenom dokumentacijom, izvođači koji to smatraju svrsishodnim, pripremaju dokumentaciju kojom dokazuju uvećanje cijena, a na osnovu koje će biti zaključeni aneksi ugovora sa Upravom za kapitalne projekte. Navedenim zaključkom Vlade izvođačima je omogućeno i raskidanje ugovora ukoliko isti smatraju da kroz navedenu metodologiju i smjernice ne mogu ostvariti željene izmjene ugovorenih cijena roba i usluga, a za šta se pojedini i odlučuju. Sva navedena problematika nije u nadležnosti Uprave za kapitalne projekte, a direktno utiče na realizaciju projekata i ukupnu realizaciju kapitalnog budžeta”, naveli su iz ove uprave.
Iz Uprave za kapitalne projekte su kazali i da je prije otpočinjanja realizacije nekog projekta neophodno izvršiti pripremne radnje, navodeći da je upečatljivo da su se tokom prethodnih godina odvijale uglavnom već ugovorene aktivnosti na starim projektima, a da novi nisu adekvatno pripremani.
”Na čak 110 projekata obuhvaćenih Kapitalnim budžetom za 2022. godinu nije bilo nikakve realizacije. U drugoj polovini 2022. godine Uprava za kapitalne projekte je pristupila rješavanju brojnih otvorenih pitanja koji su usporavali dinamiku realizacije započetih projekata ili čak doveli do njihove obustave, a posebna pažnja je posvećena pripremi novih projekata”, kazali su iz ove Uprave.
U prilog tome govori, kako navode, i činjenica da je Uprava za kapitalne projekte u decembru 2022. godine raspisala 34 javna nadmetanja od ukupno 124 koliko ih je bilo lani. Oni su naglasili da je trend pripreme projekata nastavljen i u ovoj godini, pa je značajan broj njih u završnoj fazi pripreme i raspisivanja tendera.
”Ugovaranje i intenzivna realizacija ovih projekata se očekuje u drugoj polovini godine i nastaviće se u 2024. godina koja će biti godina izgradnje, a nakon kvalitetne pripreme u tekućoj. Kapitalnim budžetom za 2022. godinu obuhvaćeno je čak 97 novih projekata od ukupno 291 projekta, a koji su najčešće amandmanski uključeni za realizaciju kroz budžet. S obzirom na to da za značajan broj novih projekata još uvijek nemamo dostavljenu dokumentaciju od inicijatora zaključuje se da su isti nezreli kandidovani i obuhvaćeni Zakonom o budžetu”, rekli su iz Uprave.
Oni napominju da značajan broj novih projekata ne zadovoljava kriterijume definisane Odlukom o izradi kapitalnog budžeta, naročito kriterijume koji se odnose na to da troškovi izgradnje objekata, objekata infrastrukture i nabavke opreme prelaze iznos od 200.000 eura, odnosno da troškovi rekonstrukcije i adaptacije u cilju očuvanja, održavanja i unapređenja postojeće infrastrukture iznose više od 300.000 eura.
”Jasno je da je za realizaciju projekta vrijednosti oko 50.000 eura potrebno vremena i resursa u sprovođenju zakonskih procedura isto kao i za kapitalne projekte vrijednosti 10 miliona eura, što značajno utiče na efikasnost u realizaciji budžeta”, kazali su iz Uprave.
Iz Ministarstva finansija su kazali da se u dijelu realizacije kapitalnog budžeta u narednom periodu očekuje da će tenderski postupci biti finalizovani, te da će doći do ubrzanja u realizaciji radova.
Kako su naveli u ovoj godini su završeni ili se privode kraju projekti poput izgradnje i rekonstrukcije objekta Crnogorske akademije nauka i umjetnosti koji je krajem marta 2023. godine predat korisniku na upotrebu, a čija je vrijednost ugovorenih radova iznosila 9,10 miliona eura. Uz to, krajem januara je završena i 5,89 miliona vrijedna izgradnja Doma za stare u Nikšiću, dok je u fazi primopredaje i novi kompleks objekata za potrebe sektora specijalne policije na Zlatici, čija je vrijednost radova iznosila gotovo devet miliona.
Do ljeta, kako su naveli iz ministarstva, planiran je završetak tri miliona vrijedne rekonstrukcije magistralnog puta Podgorica – Nikšić (dionica Cetinjski semafori – Komanski most). Pored toga, očekuje se uskoro otvaranje i Bulevara Vilija Branta na Zlatici, kao i završetak izgradnje dodatnih zidova na regionalnom putu Dinoša – Cijevna Zatrijebačka. Do kraja juna planiran je i završetak rekonstrukcije puta Podgorica – Tuzi (dionica od kružnog toka “Plantaže” do stočne pijace), a vrijednost ugovorenih radova iznosi 6,49 miliona eura.
Iz ministarstva su za treći kvartal (jul-septembar) najavili i završetak rekonstrukcije puta Cetinje-Čevo, za šta su ukupno izdvojena 33 miliona eura, odnosno 8,3 miliona budžetom za ovu godinu.
Osim ovih, u ovogodišnji kapitalni budžet ušli su i višemilionski projekti poput izgradnja klinike za mentalno zdravlje u Podgorici, rekonstrukcija magistralnih i regionalnih puteva Tivat – Jaz, Mateševo – Kolašin Lubnice – Jezerine i Rožaje – Špiljani, izgradnje komandne zgrade Mornarice u Baru, prilaznog puta i parkinga za žičaru Kotor – Lovćen, ski-centara Hajla, Cmiljača i Žarski, garaže i hidrotehničkih instalacija za skijalište Kolašin….
Zbog nedostatka u projektnoj dokumentaciji što za posljedicu ima pojavu dodatnih radova, iz Uprave za kapitalne projekte su kazali da su se još ranije obraćali zaštitniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore da se po navedenoj problematici izjasni i pokrene eventualne postupke utvrđivanja odgovornosti.
”Takođe, Uprava je zbog nedostataka u projektnoj dokumentaciji kod nadležnog Direktorata za inspekcijske poslove i licenciranje Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma inicirala pokretanje postupaka utvrđivanja evantualne odgovornosti kompanija i ovlašćenih lica koja su učestvovala u izradi i reviziji i projektne dokumentacije i razmotri mogućnost ukidanja licenci. Od podnošenja predmetnih zahtjeva prethodno pomenutim institucijama 2020. godine do danas ova Uprava nije dobila odgovore”, saopšteno je iz ove uprave.
Iz Uprave sa saobraćaj su “Vijestima” saopštili da se u ovoj godini svi projekti realizuju nesmetanom dinamikom
”Očekujemo intenziviranje aktivnosti na sjeveru Crne Gore u narednim danima zbog stabilizacije vremenskih prilika”, kazali su iz ove Uprave.
Oni su naveli da su prošle godine imali zastoj u realizaciji kapitalnog budžeta zbog krize izazvane rastom cijena građevinskog materijala na tržištu, ali da su pomenutim zaključkom Vlade krajem prošle godine posljedice te krize ublažene.
