Zahvaljujući tome što je izabrao fagot, koji je kako kaže, deficitaran i u svijetu Georgi Kalajdžiev je već sedam godina u Podgorici, gdje je član Crnogorskog simfonijskog orkestra.
Muzičko obrazovanje Kalajdžijev započinje u Đevđeliji na odsjeku za klavir, a nakon toga i na odsjeku za fagot u Skoplju u klasi Gorana Zafirovića . U toku svog srednjoškolskog obrazovanja aktivno koncertira i učestvuje na državnim i međunarodnim takmičenjima osvajajući prve i druge nagrade. Godine 2014. upisuje Fakultet muzičke umjetnosti u Skoplju u klasi profesora Marijana Miloševskog . Pod njegovim mentorstvom iste godine nastupa kao solista sa Makedonskom filharmonijom. U toku studija nastupao je kao drugi fagot u orkestru Nacionalne opere i baleta i Makedonske filharmonije.
Član je Crnogorskog simfonijskog orkestra, na poziciji drugog fagota. Tokom boravka u Crnoj Gori učestvovao je na brojnim festivalima kao kamerni muzičar, od kojih je najznačajniji nastup na KotorArtu 2020. godine. Iste godine radio je kao mentor na Ljetnjem muzičkom kampu za kamernu muziku na Ivanovim koritima.
Kalajdžiev se odlučio za fagot čija je upotreba u koncertnim orkestrima bila je sporadična sve do kasnog 17. vijeka. Još od 18. vijeka fagot ser koristio za pojačavanje bas linije u duvačkim ansamblima koji se nazivaju konsorti. Danas je nezaobilazan dio svakog simfonijskog orkestra, no kod nas na Muzičkoj akademiji, ali ni u srednjim školama ne postoji odsjek za ovaj instrument.
O čarima fagota za Vijesti priča Georgi Kalajdžiev…
Fagot i nije instrument koji djeca najčešće biraju da sviraju. Kad ste Vi čuli za isti i kako ste se odlučili da svirate baš fagot?
Fagot kako kod nas na Balkanu, tako i u svijetu je deficitaran i rijetko poznat instrument, i pored toga što je sastavni dio svakog simfoniskog ili operskog orkestra. I siguran sam da većina fagotista bi vam na ovo pitanje dali sličan odgovor, a to je da naša prvi susret i ideja da krenem sa izučavanjem ovog instrumenta je došla sasvim spontano i neočekivano. Nekako djeluje kao da instrument odabere tebe, a ne ti njega. Ono što je najbitnije, nikad se nisam pokajao što sam odabrao baš fagot.
S obzirom na to da se fagot, kao i klavir svira sa svih 10 prstiju, je li i koliko virtuozan instrument?
Fagot je jedini duvački instrument koj zahtijeva da koristite svih 10 prstiju. Što se tiče tehnike i virtuoznosti instrumenta, to ne zavisi od broja prstiju koje koristite, jer recimo violinisti koriste samo četiri, al su ipak najvirtuozniji. Tako da svaki instrument ima svoje tehničke strane i zahtijeva različite sposobnosti. U simfonijskom opusu upravo fagot ima više lirskih dionica, te zbog toga i te kako može da zvuči virtuozno i da bude maltene rame uz rame sa ostalim instrumentima.
Za razliku od recimo violine ili klavira i činjenice da što su stariji to bolje zvuče, za drvene duvače instrumente kojima pripada i fagot to ne možemo reći. Fagot je u stalnom dodiru sa vlagom, a drvo i vlaga ne idu zajedno. Koliko može da bude jedan fagot star, a da dobro zvuči i postiže dobar ton?
Da, što se svih duvačkih instrumenata tiče, ne važi isto pravilo kao za gudučake. Naravno fagot za razlika od klarinete i oboe je izdržljiviji, jer se proizvodi od različitih vrsta drveta, pa ne puca lako, ali zahtijeva ipak pažljivo rukovanje i mora se čuvati od promaje, vlage i prevelike i konstantne promjene temperature. A i uporedno sa tehnološkim razvojem napredovao je i razvoj i kvalitet duvačkih instrumenata, pa sad što su noviji instrumenti, to su bolji i glasniji što je dobro za orkestarske potrebe. Naravno, to ne znači da su stari instrumenti loši. Naprotiv, mi fagotisti imamo naš sveti gral iliti “Stradivarius” fagota. To su instrumenti iz firme Heckel koja postoji još od 1831. godine. Lista čekanja da dođete do instrumenta sa njihovim potpisom je trenutno 12 godina, pa su zbog toga i nihovi stari fagoti traženi i cijenjeni, a vidio sam da se prodaju fagoti Heckel još iz 1930. godine koji i dan-danas sviraju izuzetno dobro, tačnije imaju savršen ton. Ali da se vratim i odgovorim na pitanje, ako je instrument dobar i svirači se pravilno brinuli o njemu, može fagot biti star i 30 godina, a da ton bude odličan.
S obzirom na to da se fagot uglavnom koristi za dionice koje su glasne, jake, upečatljive i da je u pitanju veoma glasan instrument, koliko je nekad teško prilagoditi ga ostalim instrumentima?
Pa, i ne bih se složio da se fagot koristi samo za forte dionice. Dosta često se dešava da i sporiji stavovi i skoro svaki “meno” dio u simfonijskim i operskim opusima su obogaćeni dionicama koje svira fagot, bez obzirom da li ima solo djelove ili ne. Može fagot da svira i dosta mekano i tiho. Ali svakako bilo da je u pitanju sviranje – glasno forte ili tiho piano bitna je i projekcija u sali, jer pored tehničkih vještina dobro izvođenje zahtijeva i dobar instrument.
Kada je nastao, fagot je korišćen za pojačavanje bas linije u duvačkim ansamblima. Koliko je kao instrument bio inspirativan kompozitorima, jer orkestar bez njega nije mogao, ali ne znam koliko ima djela napisanih da je fagot u prvom planu?
Kako što smo rekli, fagot nije poznat široj javnosti, pa kad ljudi i čuju za njega smatraju da nema solističkog programa. Naprotiv, fagot se koristio još u vrijeme renesanse, dok je barok najplodniji period za ovaj instrument i to najviše zahvaljujući Antoniju Vivaldiju koj je napisao čak 39 koncerata za fagot, gudački orkestar i čembalo.
Djela kojeg kompozitora su Vama najizazovnija za izvođenje?
Što se mene lično tiče, nikad nisam bio fan francuskih kompozitora, a upravo njihova djela su što se tiče tehničke strane najizazovnija i najteža za nas fagotiste. Međutim, što se fagotskog repertoara tiče, lično najaviše uživam u djelima koja su napisana u doba klasicizma i romantizma.
Sa kojim instrumentom se fagot najbolje slaže?
Meni fagot najlepše zvuči u kombinaciji sa violinom, iako nažalost nema mnogo kompozicija za taj sastav. Ali mora da spomenem i da kvartet koj čine fagot i gudački trio je odličan spoj.
Pored violončela, fagot je takođe jedan od instrumenata koji je sličan ljudskom glasu pa se često koristi i van klasične muzike, najviše u snimanju dječje muzike i u crtanim filmovima. Koje žanrove, sem klasike Vi volite da svirate na fagotu?
Nijesam do sada eksperimentisao sa žanrovima, volim da se držim klasične muzike. U budućnosti, možda se to malo i promijeni u neku, za mene, eksperimentalnu formu prema neki drugim žanrovima kao što je džez.
Već nekoliko godina ste član CSO-a. Na našoj Akademiji, a mislim ni kroz srednju i nižu nema profesora koji predaju ovaj predmet. Smatrate li da treba na tome da se poradi da bi ipak stvorili fagotiste koji mogu da sviraju u raznim sastavima, ne samo u CSO?
Član sam Crnogorskog simfonijskog orkestra još od 2017. godine i nadam se da ću biti sa njima bar još toliko, jer smatram da ovaj orkestar ima ogroman potencijal i prostor za još veći napredak sad kad imamo našu zgradu i šefa dirigenta. Što se tiče fagota kao klase u srednoj školi, verujem da će se to promijeniti u budućnosti.
