Igor Bidilo zbog toga tražio više od 17 miliona eura odštete, što je Privredni sud odbio;
Protiv Kazahstanca sa crnogorskim pasošem u toku proces u Italiji – sa još 11 osoba, u okviru akcije “Strateški partner”, osumnjičen je za pranje novca
Dvije kompanije u većinskom vlasništvu Kazahstanca s počasnim crnogorskim pasošem Igora Bidila nijesu pretrpjele štetu od 17,3 miliona eura zbog toga što nijesu izgradile luksuzni hotel s pet zvjezdica u srcu Nacionalnog parka “Durmitor” i od njega prihodovale u narednih tri decenije, proizilazi iz presude Privrednog suda.
Taj sud, međutim, stava je da država kompanijama “CG SKI” i “Baltic international trading”, na ime stvarne štete, treba da isplati gotovo 1,4 miliona eura, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 26. novembra 2024. godine. Na to je zastupnik države – institucija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa uložila žalbu Apelacionom sudu.
Dvije kompanije tužile su prije četiri godine državu, tražeći naknadu štete koja proističe iz Ugovora o dugoročnom zakupu OVP br. 7083/2018 od 20. 11. 2018. godine, radi valorizacije vojno-turističkog kompleksa “Mediteran” na Žabljaku, kroz dugoročni zakup i izgradnju luksuznog, ekskluzivnog turističkog kompleksa.
Planirali su izgradnju hotelskog kompleksa “The Chedi Žabljak” kategorizacije pet zvjezdica, izradili prvo idejno rješenje koje je u aprilu 2019. odobrio glavni gradski arhitekta, a godinu kasnije od Agencije za zaštitu životne sredine dobili su saglasnost na Elaborat procjena uticaja na životnu sredinu za taj projekat…
U maju 2020. administraciji tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma, kojom je rukovodio Duško Marković zbog prethodne ostavke Pavla Radulovića, podnijeli su prijavu gradnje. Taj resor ih je u junu iste godine obavijestio da se prekida postupak provjere podnesene prijave, dok Crnogorska nacionalna komisija za UNESCO ne dostavi mišljenje te organizacije u odnosu na očuvanje izuzetnih univerzalnih vrijednosti u pogledu zaštite svjetske prirodne i kulturne baštine, s obzirom na to da je ekskluzivni kompleks planiran u zoni prirodnog dobra svjetske baštine – Nacionalnog parka Durmitor. Stav UNESCO-a bio je da na području Nacionalnog parka Durmitor ne treba ništa graditi po postojećim planskim dokumentima, a prije nego što se izradi strategija turizma za opštinu Žabljak…
Prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata (crps.me), kompanija “CG SKI” registrovana je u Tivtu, a njen osnivač i vlasnik je druga tivatska firma “CG investment”. Ta firma je većim dijelom u vlasništvu Bidila (75 odsto) i Ivana Pekovića (25 odsto).
Prema podacima estonskih registara, “Baltic international trading” registrovana je na adresi u Talinu, a precizirano je da je njen osnivač, član upravljačkog i akcionar Bidilo, kome je crnogorski pasoš, na predlog bivšeg šefa države Mila Đukanovića , uručen 2017. godine. Protiv Kazahstanca je u toku proces u Italiji, a on je sa još 11 osoba, u okviru akcije “Strateški partner”, osumnjičen za krivično djelo pranje novca…
“Kako je u konkretnoj pravnoj stvari zaključen Ugovor o dugoročnom zakupu, po kojem su tužioci ispunili svoje ugovorne obaveze do momenta podnošenja prijave građenja, dok je tužena tek u postupku provjere predmetne prijave zatražila mišljenje UNESCO-a u pogledu dozvoljenosti gradnje na lokalitetu u zoni Nacionalog parka ‘Durmitor’, uprkos činjenici da je morala biti upoznata kakvom specijalnom pravnom režimu podliježe predmetna nepokretnost koja se daje u zakup i na kojem je predviđena gradnja, to je ovaj sud stava da je na izloženi način prekidom postupka u toku realizacije Ugovora o dugoročnom zakupu povrijeđen i princip obostranih interesa strana u ugovornom odnosu, a što je dovelo i do povrede načela savjesnosti i poštenja, suprotno članu 4 Zakona o obligacionim odnosima”, navodi u presudi sudija Privrednog suda Filip Vujošević .
Prema njegovoj ocjeni, “tužilac ima pravo na naknadu u vidu stvarne štete koja se ogleda u uloženim sredstvima radi realizacije investicije”.
“Sud cijeni da tužioci imaju pravo na naknadu materijalne štete u iznosu od 1.369.726,93 eura, iznos koji predstavlja naknadu stvarnih troškova koje je tužilac imao povodom realizacije predmetne investicije, a što je utvrdio iz provedenog vještačenja… Odlučujući o drugom vidu naknade materijalne štete – o izgubljenoj dobiti u iznosu od 17.360.681,52 eura, s pripadajućom zateznom kamatom, sud nalazi da je tužbeni zahtjev u ovom dijelu neosnovan”, stoji u presudi u koju su “Vijesti” imale uvid.
Sudija Vujošević naglašava da tužilac taj zahtjev temelji na činjenici da su “ponašanjem tužene pored obične, pretrpjeli i štetu u vidu izmakle koristi, koju bi ostvarili po redovnom toku stvari, da je predmetna investicija realizovana do kraja trajanja zakupa lokacije od 30 godina, uz prodaju svih smještajnih jedinica”.
Te kompanije su, prema ugovoru i investicionom programu koji su te kompanije potpisale prije sedam godina sa Vladom, bile u obavezi da investiraju 5,5 miliona eura u izgradnju luksuznog hotelsko-turističkog kompleksa kategorije pet zvjezdica, kapaciteta 100 ležaja.
“U vezi s tim, treba imati u vidu da nije dovoljno neko optimističko predviđanje dobitka i nije dovoljno da je povjerilac planirao dobitak. Naime, ne uzima se u obzir prilikom odmjeravanja naknade štete onaj dobitak za koji se po subjektivnim procjenama i željama povjerioca, pretpostavljalo da će nastupiti. Dakle, neophodno je da je u pitanju dobitak koji bi svakako nastao, da postoji razumna vjerovatnoća u pogledu ostvarenja takve koristi… U konkretnom slučaju, tužioci izmaklu korist tretiraju kao izgubljenu dobit koju bi ostvarili po redovnom toku stvari, da je predmetna investicija realizovana do kraja trajanja zakupa lokacije od 30 godina, uz prodaju svih smještajnih jedinica u iznosu od 17.360.681,52”, precizirano je u presudi.
Prema pisanju italijanskih medija, naredno ročište u slučaju “Strateški partner” biće održano u decembru.
Mediji navode da je ta istraga započeta 2018. na inicijativu državnog tužilaštva, a obuhvatala je kompanije i pojedince, osumnjičene za poreske zločine, korupciju i pranje novca.
Pored Bidila, među optuženima su i zvaničnici više italijanskih gradova, predstavnici tamošnje Priveredne komore, političari…
