U Crnoj Gori je, u gotovo svim izbornim ciklusima, rad izborne administracije obilježilo donošenje selektivnih i zakonski veoma upitnih odluka, zbog čega bi je trebalo depolitizovati i profesionalizovati, smatraju u Centru za demokratsku tranziciju (CDT).
Iz te nevladine organizacije (NVO) su kazali da su mandati Državne izborne komisije (DIK) mahom bili obilježeni donošenjem kontroverznih i politički motivisanih odluka, koje su osim javnih kritika znale zavrijediti i krivične prijave i one koje su rušene na Ustavnom sudu.
“Iskustvo u praćenju rada izborne administracije u prethodnih deset godina nam govori da ovaj način ponašanja većine članova izborne administracije nije izuzetak, nego pravilo, i da se to uvijek ponavljalo kad je bio u pitanju interes pojedinih političkih struktura koje imaju većinu u DIK ili opštinskim izbornim komisijama (OIK)”, rekli su iz CDT-a.
Kako su naveli, donošenje tih odluka, u posljednja dva izborna ciklusa, obilježilo je preglasavanje profesionalnih članova DIK od onih koje postavljaju političke partije.
“DIK treba da bude sastavljena od članova koji zadovoljavaju strogo postavljene uslove stručnosti i političke nepristrasnosti”, ocijenili su iz CDT-a.
Prema njihovim riječima, broj članova DIK-a treba značajno redukovati.
“Smatramo da je dovoljno pet članova stalnog sastava (uključujući i predsjednika) uz odgovarajuću tehničku službu, koja će biti sistematizovana na osnovu stvarnih potreba institucije”, rekli su iz CDT-a.
Oni smatraju da će manji broj članova rezultirati efikasnijim raspravama i donošenjem odluka.
Neparan broj članova, dodali su iz CDT-a, garantuje da se odluke mogu donositi prostom većinom, te da nije potrebno dodjeljivati „zlatni glas“ predsjedniku.
Iz te NVO su kazali da široku predstavljenost treba omogućiti u periodu izborne kampanje, kroz prošireni sastav DIK koji bi činili predstavnici partija kandidata i predstavnici NVO akreditovanih za posmatranje izbora.
“Oni bi učestvovali u radu i raspravama, ali bez prava glasa”, rekli su iz CDT-a, dodajući da na isti način treba sastaviti i OIK, samo što je za njih dovoljno da imaju i tri do pet članova.
U CDT-u smatraju da je posebno važnopitanje centralizacije izborne administracije, kako bi se omogućilo DIK da se stara o zakonitom sprovođenju izbora i jedinstvenoj primjeni zakona.
“To nije moguće u trenutnoj situaciju u kojoj OIK odgovaraju lokalnim skupštinama koje su ih birale, i nema načina da ih DIK spriječi u nezakonitom ili nepravilnom postupanju”, rekli su iz CDT-a.
Kako je istakli, depolitizaciju biračkih odbora treba sprovoditi sa dodatnom dozom opreza, naročito na prvim izborima koji bi se dogodili nakon usvajanja reformisanih zakona i promjene načina rada izborne administracije.
Iz CDT- a su ocijenili da članove biračkih odbora treba birati od onih kandidata/kinja koji su prethodno, nakon završene obuke, dobili odgovarajući sertifikat od DIK-a.
