Pogrešna dioptrija remeti i mozak: Oftalmolog otkriva zašto nastaju glavobolje i slaba koncentracija

Pogrešna dioptrija remeti i mozak: Oftalmolog otkriva zašto nastaju glavobolje i slaba koncentracija

Za većinu ljudi naočare su jednostavno pomagalo, stavimo ih i vidimo jasnije. Međutim, ukoliko dioptrija nije odgovarajuća ili nije usklađena sa promjenama vida, problem ne ostaje samo na zamućenom vidu. Kako upozoravaju stručnjaci, pogrešne naočare mogu neprimjetno da opterete vezu između očiju i mozga, što vremenom dovodi do različitih tjelesnih i kognitivnih tegoba koje se često pogrešno pripisuju stresu ili iscrpljenosti.

Kako objašnjava oftalmolog dr Šubnav Džejn, oči i mozak funkcionišu kao jedinstven sistem. Oči prikupljaju vizuelne informacije, ali je mozak taj koji ih tumači. Da bi taj proces tekao nesmetano, slika koja dolazi do mozga mora biti jasna i precizno fokusirana. Kada je dioptrija pogrešna, bilo da su naočare preslabe, prejake ili jednostavno više ne odgovaraju stvarnim potrebama oka, mozak mora stalno da „ispravlja“ sliku.

„Taj stalni napor da se kompenzuje nejasan ili iskrivljen vid dodatno opterećuje vizuelni sistem. Posljedica mogu biti učestale glavobolje, zamor očiju, vrtoglavica, poteškoće s koncentracijom, zamagljen ili dupli vid, pa čak i mučnina, naročito tokom dužeg rada pred ekranom. Mnogi ove simptome ne povezuju s vidom, već ih pripisuju lošem snu, stresu ili drugim zdravstvenim problemima“, navodi dr Džejn.

Uticaj pogrešnih naočara razlikuje se u zavisnosti od uzrasta. Kod djece i mladih, neadekvatna korekcija vida može da utiče na razvoj vida i proces učenja. Problemi s čitanjem i razumijevanjem gradiva ponekad se pogrešno tumače kao manjak pažnje ili poremećaj učenja, iako je uzrok zapravo u lošoj saradnji očiju i mozga.

Kod odraslih se posljedice često ogledaju u gubitku osjećaja za dubinu i ravnotežu, što može da utiče na svakodnevne aktivnosti poput vožnje, kretanja po neravnom terenu ili sportskih aktivnosti. Osobe koje nose pogrešnu dioptriju ili koriste tuđe naočare često se žale i na brži zamor i pad produktivnosti, naročito tokom dugotrajnog rada za računarom.

Dodatni problem predstavlja i produženo vrijeme pred ekranima, koje samo po sebi zahtijeva intenzivnu koordinaciju između očiju i mozga. Ako se pritom koriste neodgovarajuće naočare, napor se dodatno pojačava, što dovodi do glavobolja, naprezanja očiju i mentalne iscrpljenosti.

„Često mijenjamo radne navike i tehnologiju, ali zaboravljamo da provjerimo vid, iako i najmanja promjena dioptrije može značajno da utiče na komfor i učinak“, upozorava dr Džejn.

Zbog toga su redovni pregledi vida od ključnog značaja. Promjene vida mogu da se razvijaju postepeno, bez jasnih simptoma, sve dok ne počnu ozbiljno da utiču na svakodnevno funkcionisanje. Pravilno propisane naočare rasterećuju mozak, omogućavaju jasnu obradu vizuelnih informacija i pomažu očuvanju dobre koordinacije između očiju i mozga, poručuje doktorka.