Istraživači sa Chalmers University of Technology i University of Oslo saopštili su da su identifikovali rane biomarkere ovog teškog neurološkog poremećaja u krvi pacijenata.
Prema riječima istraživačkog tima, ovo otkriće moglo bi da omogući raniju dijagnozu, ali i pravovremeno započinjanje terapije – prije nego što bolest izazove ozbiljna oštećenja mozga.
Trenutno ne postoji efikasan lijek niti pouzdana metoda skrininga koja bi omogućila otkrivanje Parkinsonove bolesti u ranoj fazi. U većini slučajeva, kada se pojave prvi motorički simptomi, do 80 odsto relevantnih moždanih ćelija već je oštećeno ili izgubljeno.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Parkinson’s Disease, koji je dio izdavačke grupe Nature.
„To znači da smo pronašli važan prozor mogućnosti u kojem se bolest može otkriti prije nego što se pojave motorički simptomi izazvani oštećenjem nerava u mozgu“, izjavila je Anika Polster sa Chalmersa.
Ova skandinavska studija najnovija je u nizu istraživanja koja posljednjih godina ukazuju na moguće biološke pokazatelje rane faze bolesti.
Tim sa Zhejiang University sredinom 2025. godine objavio je rezultate koji sugerišu da bi analiza ušnog voska mogla pomoći u ranom otkrivanju bolesti.
Istovremeno, naučnici iz Quadram Institute i European Molecular Biology Laboratory identifikovali su promjene u crijevnom mikrobiomu kod pacijenata sa Parkinsonovom bolešću, koje bi mogle biti povezane sa izloženošću rastvaračima i pesticidima.
Krajem 2024. godine, istraživači sa University of California fokusirali su se na molekul za koji se vjeruje da igra ključnu ulogu u nastanku bolesti, dok je još 2021. tim predvođen University of Cambridge objavio dokaze o proteinu koji značajno utiče na neurone.
Iako su potrebna dodatna klinička ispitivanja prije nego što novi test krvi postane dio rutinske medicinske prakse, stručnjaci smatraju da bi rano otkrivanje moglo potpuno promijeniti pristup liječenju Parkinsonove bolesti – pomjerajući fokus sa ublažavanja simptoma na prevenciju oštećenja mozga.
