Njemački naučnici: Ljudi počinju zvučati kao AI

Njemački naučnici: Ljudi počinju zvučati kao AI

Čat-botovi koje pokreće vještačka inteligencija uglavnom su „obučeni“ tako da su snabdjeveni gomilom informacija s interneta, a neke od njih su rezultat višegodišnjeg napornog rada vodećih svjetskih stručnjaka. Ali, sada se čini da su ljudi, među njima i predavači na univerzitetima opisani kao intelektualci, ti koji se obučavaju uz pomoć vještačke inteligencije, možda i nesvjesno.

Tim naučnika s njemačkog Instituta Maks Plank za ljudski razvoj analizirao je više od milion nedavnih akademskih predavanja i epizoda podkasta, otkrivši ono što su opisali kao „mjerljiv“ i „nagli“ porast upotrebe riječi koje „preferencijalno generiše“ ChatGPT, prenosi Indeks.

Tim je utvrdio da njihov rad pruža „prvi empirijski dokaz velikih razmjera da se jezičke promjene prouzrokovane vještačkom inteligencijom šire van pisanog teksta u spontanu govornu komunikaciju“.

Nakon što su pregledali 360.000 YouTube (YT) emisija i duplo više podkasta, otkrili su da su od pokretanja ChatGPT-a 2022. godine govornici sve skloniji začiniti svoje emisije riječima koje čat-bot redovno koristi, kao što su „shvatiti“, „hvalisati se“, „naglo“ i „pedantan“.

Istraživanje sugeriše da se „lingvistički uticaj“ vještačke inteligencije širi izvan akademske zajednice, nauke i tehnologije, gdje je rana upotreba velikih jezičkih modela bila češća, na obrazovanje i poslovanje.

Tim tvrdi da promjena nije uočljiva samo u „napisanom ili formalnom govoru“ koji se čuje na predavanjima objavljenima na YT-u, već se može pronaći i u neformalnijem govoru, pa upozoravaju da bi rastući uticaj mašina mogao narušiti „jezičku i kulturnu raznolikost“.

U sličnim nalazima objavljenima u časopisu Science Advances, „opsežna analiza riječi“ medicinskih istraživačkih radova objavljenih između 2010. i 2024. pokazala je „nagli porast učestalosti određenih stilskih riječi“ nakon što su alati vještačke inteligencije postali široko dostupni.

Prošle godine, prema istraživanju koje je sproveo njemački Univerzitet u Tubingenu, „najmanje 13,5 odsto“ biomedicinskih radova imalo je obilježja „obrade pomoću velikih jezičkih modela (LLM)“.