Nedavni globalni pregled, koji su vodili naučnici sa Univerziteta Sun Jat-sen u Kini, identifikovao je čak 16 krivaca koristeći podatke iz cijelog svijeta.
Pet najčešćih perifernih bolesti koje su najviše korelirale sa povećanim rizikom od demencije bile su:
bolesti desni,
hronične bolesti jetre,
gubitak sluha,
gubitak vida,
dijabetes tipa 2.
Nešto slabije korelacije su primijećene kod:
osteoartritisa,
bolesti bubrega,
kardiovaskularnih bolesti,
hronične opstruktivne plućne bolesti (HOPB),
imunološki posredovanih inflamatornih bolesti, poput multiple skleroze i inflamatorne bolesti crijeva.
Pregled ne dokazuje uzročnost, međutim, autori kažu da njihovi nalazi ukazuju na potencijal za ublažavanje učestalosti demencije proaktivnom prevencijom perifernih bolesti.
Nedavne studije su otkrile da je demencija usko povezana sa čitavim nizom perifernih zdravstvenih problema, uključujući:
skokove šećera u krvi,
dijabetes tipa 2,
gubitak sluha,
probleme sa vidom,
upalu crijeva,
bolesti desni.
Prva istraživanja čak sugerišu da slušni aparati mogu pomoći u sprečavanju demencije, a liječenje ciroze jetre može pomoći pacijentima da izbjegnu kognitivni pad. Neki lijekovi za dijabetes ili probleme sa insulinom su čak pokazali da mogu neočekivano da utiču na mozak, potencijalno poboljšavajući kognitivno zdravlje.
Naučnici nijesu potpuno sigurni zašto je demencija povezana sa ovim drugim perifernim zdravstvenim problemima, ili zašto liječenje jednog može pomoći drugom, ali žele da saznaju više.
Iako je mozak uglavnom izolovan od ostatka tijela, on je i dalje povezan sa perifernim organima na ključne načine, od kojih mnoge naučnici tek počinju da razumiju.
S obzirom na ose mozak-crijeva, mozak-kost, mozak-imunitet i veze mozga sa jetrom, srcem, bubrezima, kožom, masnim tkivima, limfom i mišićima, neuronaučnicima je teže nego ikada da ostanu u samo jednoj traci.
Nedavni sistematski pregled iz Kine prvobitno je obuhvatio 26 uobičajenih perifernih bolesti, koje su sve u naučnoj literaturi povezane sa većim rizikom od demencije.
Prema meta-analizama, samo 10 od tih perifernih bolesti nije pokazalo značajnu vezu sa rizikom od demencije u trenutnom sistematskom pregledu, uključujući:
hipertenziju,
gojaznost,
visok holesterol,
depresiju,
bolesti štitne žlijezde.
„Sve u svemu, ovi uvidi ilustruju višedimenzionalni teret demencije povezan sa širokim spektrom perifernih bolesti na nivou populacije”, pišu autori pregleda, ističući potencijalnu ulogu funkcije perifernih organa u zdravlju mozga i mogućnost ciljanja tih uticajnih perifernih bolesti kako bi se ublažio rastući teret demencije.
Ako se to ispostavi kao tačno, onda bi to moglo objasniti zašto su do sada mnogi tretmani za demenciju usmjereni na smanjenje markera bolesti u mozgu propali u kliničkim ispitivanjima.
