Rastuće sposobnosti vještačke inteligencije (AI) navele su mnoge posmatrače da se pitaju kako će ona uticati na poslove i životne prihode ljudi. Jedan stručnjak u ovoj oblasti predviđa da to neće imati mnogo efekta, barem gledano na kratki rok.
Upravo ovo je bila tema diskusije na godišnjoj TED konferenciji, održanoj nedavno u Vankuveru.
U svijetu gdje se seminarski radovi studenata sada mogu pisati vještačkom inteligencijom, slike se mogu slikati samo izgovaranjem riječi, a verzija vaše omiljene poznate ličnosti generisana vještačkom inteligencijom može da se pojavi na ekranu, uticaj ove nove tehnologije počinje da se osjeća u društvima i izaziva i čuđenje i zabrinutost.
Dok vještačka inteligencija tek treba da postane sveprisutna u svakodnevnom životu, sve se češće govori da bi ona mogla da izazove ekonomski zemljotres.
Geri Markus je profesor emeritus psihologije i neuronskih nauka na Univerzitetu u Njujorku koji je pomogao kompaniji za pružanje usluga vožnje Uber da usvoji tehnologiju koja se brzo razvija.
Markus, koji je autor i domaćin podkasta „Ljudi protiv mašina“ kaže da je ekonomski uticaj vještačke inteligencije za sada ograničen, iako su neki poslovi već ugroženi tehnologijom, kao što su komercijalni animatori za elektronske igre.
U razgovoru za Glas Amerike nakon nedavne konferencije TED – neprofitne organizacije koja je posvećena širenje ideja – Markus je rekao da će poslovi koji zahtijevaju fizički rad za sada biti bezbjedni.
„Mislim da nećemo vidjeti da takve poslove zamijene brzo kao što su neki ljudi pričali“, predviđa Markus.
„Dakle, još uvijek nemamo automobile bez vozača, iako se o tome priča godinama. Svako ko radi nešto svojim rukama vjerovatno je za sada bezbjedan. Zato što mi zapravo ne znamo kako da napravimo robote tako sofisticirane kada je u pitanju rad sa stvarnim svijetom“.
Još jedan TED govornik, Sal Kan, osnivač je Kanmigoa, softvera koji pokreće vještačka inteligencija, dizajniranog da pomogne u obrazovanju djece. On je optimista u pogledu potencijalnog ekonomskog uticaja vještačke inteligencije kao pokretača stvaranja bogatstva.
„Da li će izazvati masovne dislokacije na tržištu rada? Zapravo ne znam odgovor na to“, rekao je Kan i dodao da će „stvoriti više bogatstva, veću produktivnost“.
Pravna profesija bi mogla da profitira ako nova tehnologija dovede do sudskih sporova. Advokati koji se bave autorskim pravima bi posebno mogli imati koristi.
Tom Grejem i njegova kompanija Metafiziks.ai vještački kreiraju poznate glumce i sportiste tako da ne moraju fizički da budu ispred kamere ili mikrofona da bi se pojavili u filmovima, TV emisijama ili reklamama.
Njegova kompanija je autor popularnih lažnih video snimaka glumca Toma Kruza, koji su postali viralni na društvenim mrežama.
On kaže da će pravni sistem igrati ulogu u zaštiti ljudi od od toga da budu vještački kreirani bez da su dali dozvolu za to.
Grejem, koji je diplomirao pravo na Univerzitetu Harvard, prijavio se američkoj kancelariji za autorska prava da registruje verziju sebe u vještačkoj inteligenciji.
„To smo uradili zato što od pravnih institucija koje danas postoje tražite da vam pruže neku vrstu zaštite ili pravnog lijeka“, objasnio je Grejem, „Samo, ako ne postoji način da se to sprovede, onda to nije to“.
Geri Markus poziva na formiranje međunarodne organizacije koja bi nadgledala i nadzirala vještačku inteligenciju.
Istakao je potrebu da se „okupi mnogo pametnih ljudi, iz kompanija, iz vlade, ali i naučnika, filozofa, etičara…“
„Mislim da je zaista važno da mi globalno razmislimo o svim ovim stvarima“, zaključio je Markus. „A ne da samo ostavimo 190 vlada da rade bilo šta nasumično, bez stvarnog razumijevanja nauke“.
Popularna veb stranica vještačke inteligencije ČetDžiPiTi (ChatGPT) je privukla veliku pažnju posljednjih mjeseci, ali još uvijek ne zarađuje novac. Njena matična kompanija, OpenAI, izgubila je više od 540 miliona dolara 2022. godine.
