Ajkule možda nisu ono što mislimo: Nova studija dovodi u pitanje njihovo porijeklo

Ajkule možda nisu ono što mislimo: Nova studija dovodi u pitanje njihovo porijeklo

Analiza DNK ajkula dovela je u pitanje naše razumevanje ovih oštrih predatora.

Možda ćemo morati da preispitamo šta su zapravo ajkule, zahvaljujući novoj studiji sa Univerziteta Jejl.

Evolucioni biolozi uporedili su DNK različitih ajkula međusobno, ali i sa srodnim vrstama koje nisu ajkule, poput različitih vrsta raža i himera.

Otkrili su da ajkule nisu nužno međusobno najbliži srodnici, što dovodi u pitanje sam koncept ajkula kao biološke kategorije. „Naše istraživanje dovodi u sumnju ideju da sve ajkule dele zajedničkog pretka, isključujući različite vrste raža“, rekao je prvi autor studije Čejs Braunštajn, doktorand na Jejlu, za BBC Science Focus.

„Ovo se može tumačiti na dva načina: ili ajkule nisu prirodna grupa, jer ne dijele jedinstveno zajedničko poreklo, ili su raže zapravo samo još jedna vrsta ajkula.“

Ukupno su naučnici analizirali genetske podatke 48 različitih vrsta, posmatrajući njihove kompletne genome. „Genomi predstavljaju ukupnu količinu genetskih informacija smještenih u našim ćelijama“, rekao je Tomas Nir, profesor ekologije i evolucione biologije na Jejlu.

„Upoređivanjem celokupnih genoma, a ne samo nekoliko gena, možemo bolje razumeti kako su organizmi međusobno povezani.“

Braunštajn je objasnio da su istraživali „kako različiti načini uzorkovanja DNK sekvenci iz celog genoma mogu uticati na naše razumijevanje odnosa između ajkula, raža i drugih hrskavičavih riba“.

Dokazi koje su pronašli bili su kontradiktorni. Kada su posmatrali određene delove DNK, takozvane egzone, Braunštajn i Nir su našli dokaze da bi sve ajkule mogle pripadati istoj porodici. Međutim, drugi delovi DNK sugerisali su suprotno – da su neke vrste ajkula (poput volanastih i kravljih ajkula) možda bliže srodne ražama nego drugim ajkulama.

Ove neobične ajkule bi, prema tome, mogle biti samo daleki rođaci ostatka sveta ajkula, koji su se mnogo ranije odvojili na evolutivnom stablu.

Ako su ajkule ipak posebna grupa, biolozi mogu pomoću genetskih podataka proceniti kada su se prvi put pojavile.

„Procijenili smo da se ova grupa pojavila pre oko 300 miliona godina“, rekao je Braunštajn. „To se poklapa – ili je čak nešto kasnije – sa vremenom kada smo posljednji put delili zajedničkog pretka sa današnjim vodozemcima.“ Naučnici objašnjavaju da ajkule i raže čine jednu od najstarijih grana kičmenjaka – životinja koje imaju čvrstu, segmentisanu kičmu.

„One su prva vrsta kičmenjaka sa vilicama koja se odvojila na evolutivnom stablu, što znači da pružaju ključne informacije o prvim životinjama sa vilicama i koštanim skeletom“, dodao je Braunštajn.

„Nadamo se da će ovo istraživanje skrenuti pažnju na ovaj nedovoljno proučen deo stabla kičmenjaka.“