NASA-ina najmoćnija raketa na Mjesecu poletela je 50 godina posle Apola

NASA-ina najmoćnija raketa na Mjesecu poletela je 50 godina posle Apola

NASA-ina raketa za novi mjesec poletela je na svom debitantskom letu sa tri test lutke na brodu u sredu, čime su SAD veliki korak bliže vraćanju astronauta na površinu Mjeseca po prvi put od kraja Program Apolo prije 50 godina.

Ako sve prođe kako treba tokom tronedjeljnog leta, kapsula posade će biti odbačena u široku orbitu oko Mjeseca, a zatim će se vratiti na Zemlju sa pacifičkim udarom u decembru.

Posle godina kašnjenja i milijardi prekoračenja troškova, raketa Space Launch Sistem je zagrmela u nebu, uzdižući se iz svemirskog centra Kenedi sa potiskom od 8,8 miliona funti (4 miliona kilograma) i pogodivši 100 mph (160 km/h) za nekoliko sekundi. Kapsula Orion se nalazila na vrhu i, manje od dva sata leta, izletela je iz Zemljine orbite prema mesecu.

„Bilo je prilično neodoljivo“, rekao je administrator NASA-e Bil Nelson. „Idemo da istražimo nebesa, a ovo je sledeći korak.“

Snimak na Mjesecu prati skoro tri mjeseca mučnog curenja goriva zbog čega je raketa skakala između hangara i podmetača. Vraćena u zatvorenom prostoru usled uragana Ian krajem septembra, raketa je stajala napolju dok je Nikol prolazila prošle nedelje sa udarima većim od 80 mph (130 km/h). Iako je vetar doneo štetu, menadžeri su dali zeleno svetlo za lansiranje.

Procijenjuje se da je oko 15.000 ljudi zakrčilo mesto lansiranja, a hiljade drugih pored plaža i puteva ispred kapija, kako bi videli NASA-in dugo očekivani nastavak projekta Apolo, kada je 12 astronauta hodalo Mesecom iz 1969. i 1972. Gomile su se takođe okupile ispred NASA centara u Hjustonu i Hantsvilu u Alabami da gledaju spektakl na ogromnim ekranima.

Uzvici su pratili raketu dok je jahala ogromnim tragom plamena ka svemiru, sa polumesecom koji je sjajno sijao, a zgrade su se tresle kao da ih je pogodio veliki zemljotres.

„Za generaciju Artemis, ovo je za vas“, rekao je direktor lansiranja Čarli Blekvel-Tompson, misleći na sve one rođene posle Apola. Kasnije je rekla svom timu: „Zaslužili ste svoje mesto u istoriji.

Uzlet je označio početak NASA-inog programa istraživanja Meseca Artemis, nazvanog po Apolovoj mitološkoj sestri bliznakinji. Svemirska agencija ima za cilj da pošalje četiri astronauta oko Meseca na sledeći let, 2024. godine, i da tamo spusti ljude već 2025. godine.

SLS od 322 stope (98 metara) je najmoćnija raketa koju je NASA ikada napravila, sa više potiska od spejs šatla ili moćnog Saturna V koji je nosio ljude na Mesec. Serija curenja vodoničnog goriva mučila je pokušaje letnjeg lansiranja, kao i testove odbrojavanja. Novo curenje je izbilo na novoj lokaciji tokom dolivanja goriva u utorak uveče, ali je tim hitne pomoći uspeo da zategne neispravan ventil na podlozi. Zatim se radarska stanica američkih svemirskih snaga pokvarila, što je rezultiralo još jednom nemirom, ovog puta za zamenu eternet prekidača.

„Raketa, živa je. Škripa. Pravi zvukove za odzračivanje. Prilično je zastrašujuće“, rekao je Trent Anis, jedan od trojice muškaraca koji su ušli u zonu opasnosti od eksplozije da bi popravili curenje u utorak uveče. „Srce mi je kucalo. Išli su mi živci. Ali da, pojavili smo se danas.”

Orion bi trebalo da stigne na Mesec do ponedeljka, više od 370.000 kilometara od Zemlje. Nakon što dođe na 80 milja (130 kilometara) od Meseca, kapsula će ući u daleku orbitu koja se proteže oko 40.000 milja (64.000 kilometara) dalje.

Probni let vrijedan 4,1 milijardu dolara trebalo bi da traje 25 dana, otprilike isto koliko i kada će posade biti na brodu. Svemirska agencija namerava da gurne letelicu do njenih granica i otkrije sve probleme pre nego što se astronauti pričvrste. Lutke – NASA ih naziva moonekuins – opremljene su senzorima za merenje takvih stvari kao što su vibracije, ubrzanje i kosmičko zračenje.

Nelson je upozorio da će „stvari krenuti naopako“ tokom ovog demo-a. Nekoliko manjih problema se već pojavilo tokom leta, iako su preliminarne indikacije da su pojačivači i motori dobro radili.

„Definitivno je olakšanje što smo u toku“, rekao je novinarima menadžer misije Majk Sarafin. Ali on je dodao: „Ja se lično neću dobro odmoriti dok ne stignemo bezbjedno do pada i oporavka.

Raketa je trebalo da se pokrene na suvo do 2017. Vladini nadzornici procenjuju da će NASA potrošiti 93 milijarde dolara na projekat do 2025. godine.

Na kraju, NASA se nada da će uspostaviti bazu na Mesecu i poslati astronaute na Mars do kasnih 2030-ih ili ranih 2040-ih.

Ali mnoge prepreke tek treba da se otklone. Kapsula Orion će odvesti astronaute samo u lunarnu orbitu, a ne na površinu.

NASA je angažovala SpaceKs Elona Maska da razvije Starship, odgovor u 21. veku na Apolov lunarni uređaj. Starship će nositi astronaute napred-nazad između Oriona i površine Meseca, barem na prvom putovanju 2025. Plan je da se Starship i eventualno sletanje drugih kompanija stacioniraju u orbiti oko Meseca, spremni za upotrebu kad god se nove posade Oriona pojave .

Ponavljajući argument koji je iznet tokom 1960-ih, istoričar sa Univerziteta Djuk Aleks Roland dovodi u pitanje vrednost ljudskih letova u svemir, rekavši da bi roboti i svemirske letelice na daljinsko upravljanje mogle da obave posao jeftinije, efikasnije i bezbednije.

„Tokom svih ovih godina, nije se pojavio nijedan dokaz koji bi opravdao ulaganje koje smo uložili u letove ljudi u svemir – osim prestiža uključenog u ovu upadljivu potrošnju“, rekao je on.

NASA čeka da se ovaj probni let završi pre nego što predstavi astronaute koji će biti na sledećem i one koji će slediti korake Nila Armstronga iz Apola 11 i Baza Oldrina.

Većina NASA-inog korpusa od 42 aktivna astronauta i 10 pripravnika još nije ni rođena kada su Apolo 17 šetači Mesecem Džin Cernan i Harison Šmit zatvorili eru, pre 50 godina sledećeg meseca.

„Iskačemo iz svemirskih odela od uzbuđenja“, rekla je astronautkinja Kristina Koh u utorak.

Nakon skoro godišnje misije svemirske stanice i šetnje svemirom isključivo žena, Koh (43) je na NASA-inoj užoj listi za let na Lunar. Kao i astronautkinja Kaila Barron (35), koja je konačno postala svedok njenog prvog lansiranja rakete, ne računajući njeno sopstveno pre godinu dana.

„Oduzeo mi je dah i plakao sam“, rekao je Barron. „Kakvo neverovatno dostignuće za ovaj tim.“