Bosanskohercegovačke izborne vlasti izrazile su u petak zabrinutost zbog široko rasprostranjenih problema na biračkim mestima i izveštaja o nepravilnostima i lažiranju glasova na opštim izborima prošlog vikenda. Naložili su proveru glasačkih listića na preko 1.000 biračkih mesta i obećali da će ispitati sve potencijalne propuste pre nego što potvrde rezultate glasanja.
Članovi centralne, multietničke izborne komisije zemlje podjelili su svoju zabrinutost dan nakon što su hiljade ljudi protestovale u Banja Luci, glavnom gradu u delu bosanskohercegovačkog srpskog naroda, navodeći da je proruski lider bosanskih Srba Milorad Dodik nameštao glasajte u nedelju da osvoji poziciju koju je tražio.
Dodik, najmoćniji političar bosanskih Srba od 2006. godine, negirao je optužbe, uključujući tvrdnju demonstranata da su anketari lojalni njegovoj političkoj stranci, SNSD-u, izmijenili zbroj glasova kako bi smanjili broj glasačkih listića za njegovu kandidatkinju Jelenu Trivić i predati mu pobjedu.
Predsjednik bosanske izborne komisije Suad Arnautović rekao je u petak da je tijelo moralo narediti otpečaćenje glasačkih kutija i ponovno prebrojavanje glasova na oko 1.000 biračkih mjesta — 16% svih takvih lokacija u zemlji. On je rekao da je to zato što tamošnji anketari „nisu radili svoj posao u skladu sa zakonom“.
„Nisu uspjeli da popune neophodne formulare…(i) neki od njihovih glasova bili su u suprotnosti sa pravilima matematike“, rekao je on.
Glasački listići i drugi izborni materijal sa pogođenih biračkih mjesta, raspoređenih u 60 različitih gradova i opština, otpremani su u centralni centar za brojanje glasova u glavnom gradu Sarajevu na dalje ispitivanje, rekao je Arnautović.
Opšti izbori u Bosni uključivali su trke za različite nivoe vlasti u jednoj od najkomplikovanijih institucionalnih struktura na svijetu. Politička struktura Bosne je dogovorena u mirovnom sporazumu koji su sponzorisale SAD i kojim je okončano više od 3½ godine krvoprolića 1990-ih između njene tri glavne etničke grupe: muslimanskih Bošnjaka, pravoslavnih Srba i katolika Hrvata.
Mirovni sporazum je podelio zemlju na dva veoma nezavisna vladajuća entiteta — Republiku Srpsku koju vode Srbi i drugu koju dele Bošnjaci i Hrvati. Svaki entitet ima svog predsednika, parlament i vladu, ali su ova dva povezana zajedničkim, multietničkim institucijama.
Izbori u nedjelju uključivali su izbore za tri člana zajedničkog, multietničkog Predsjedništva BiH, poslanike na različitim nivoima vlasti i predsjednika Republike Srpske, za kojeg se kandidovao Dodik.
Prema izbornim pravilima u BiH, glasove na biračkim mjestima broje birački radnici koje imenuje centralna izborna komisija zemlje, ali ih sve nominuju političke stranke i koalicije koje učestvuju na izborima. Centralna izborna komisija prikuplja podatke biračkih mesta, ispituje ih da li postoje nepravilnosti i po potrebi vrši ponovno brojanje pre nego što potvrdi rezultate glasanja.
Komisija je godinama pozivala na reformu izbornog zakona, insistirajući da imenovanje birača od strane političkih partija povećava rizik od lažiranja glasova.
„Bojim se da će mnogi birački odbori biti predmet krivičnih istraga“, rekla je Irena Hadžiabdić, članica komisije.
Međutim, dodala je: „Budite uvereni da (centralna izborna komisija) neće potkopati naš sopstveni integritet… daćemo sve od sebe da istražimo sve žalbe i nepravilnosti.
