Nova studija pokazuje zašto bi vježbanje trebalo da bude prvi izbor u lečenju depresije

Nova studija pokazuje zašto bi vježbanje trebalo da bude prvi izbor u lečenju depresije

Vežbanje bi trebalo da bude primarni tretman za depresiju i druga uobičajena stanja mentalnog zdravlja, prema istraživačima Univerziteta Južne Australije (UniSA).

Najsveobuhvatniji pregled dosadašnjih istraživanja pokazuje da se blagi do umereni simptomi depresije, anksioznosti i psihičkog stresa mogu ublažiti fizičkom aktivnošću. Prema njihovom istraživanju, vežbanje je 1,5 puta efikasnije od savetovanja i vrhunskih lekova.

Studija je otkrila da 12-nedeljne ili kraće intervencije vežbanja najviše smanjuju simptome mentalnog zdravlja.

„Važno je da istraživanje pokazuje da nije potrebno mnogo da bi vežbanje donelo pozitivnu promenu u vašem mentalnom zdravlju“, kaže glavni autor, klinički fiziolog vežbi Ben Sing iz UniSA.

Poremećaji mentalnog zdravlja su vodeći uzrok zdravstvenih problema širom sveta. Skupo za pojedince i za društvo u celini, loše mentalno zdravlje je uticalo na 1 od 8 ljudi u 2019. godini, a nedavne studije pokazuju da do 1 od 5 ljudi doživljava više nivoe psihičkog stresa tokom srednjih godina.

Prethodne studije su otkrile da pacijenti koji pate od depresije, anksioznosti ili drugih oblika psihičkog stresa mogu imati koristi od fizičke aktivnosti isto koliko i od psihoterapije ili farmaceutskog tretmana.

„Poznato je da fizička aktivnost pomaže u poboljšanju mentalnog zdravlja“, kaže Sing, „i pored dokaza, ona nije široko prihvaćena kao tretman prvog izbora.“

Pošto su pojedinačne studije razmatrale tako širok spektar tipova fizičke aktivnosti, intenziteta, populacionih podgrupa i grupa za poređenje, kliničarima može biti teško da smisle dokaze koji sugerišu da je fizička aktivnost korisna u lečenju poremećaja mentalnog zdravlja.

Tako su Sing i njegove kolege u UniSA sproveli širu vrstu studije nazvanu krovni pregled, kako bi procenili kako sve vrste fizičke aktivnosti utiču na depresiju, anksioznost i psihološki stres kod odraslih.

Krovni pregled ispituje kolekciju recenzija, a ne pojedinačne studije, kako bi pružio opštu sliku onoga što postojeća istraživanja govore o određenoj temi. Jednostavnije rečeno, pruža ‘kišobran’ pokrivenost svih dokaza o nekoj temi.

Istraživački tim je izdvojio sve prihvatljive studije objavljene pre 2022. godine iz 12 elektronskih baza podataka. Sve u svemu, analizirali su 97 pregleda koji su uključivali 1039 ispitivanja sa više od 128.119 učesnika.

Kada su uporedili efekte vežbanja sa efektima uobičajene nege u svim populacijama, otkrili su da vežbanje poboljšava simptome depresije, anksioznosti i psihičkog stresa 1,5 puta bolje od terapije razgovorom ili lekova.

„Takođe smo otkrili da su sve vrste fizičke aktivnosti i vežbe bile korisne, uključujući aerobne vežbe kao što su hodanje, trening otpora, pilates i joga“, kaže Sing.

Činilo se da su neke vrste vežbi pomogle na različite načine. Na primer, joga i druge vežbe uma i tela najviše su pomogle u smanjenju anksioznosti, dok su vežbe otpora najviše pomogle kod depresije.

„Vežbe većeg intenziteta imale su veća poboljšanja za depresiju i anksioznost, dok su duže imale manje efekte u poređenju sa kratkim i srednjim naletima“, objašnjava Sing.

Činjenica da su duže intervencije bile manje efikasne od kraćih može izgledati protivno zdravom razumu. Autori sugerišu da je moguće da ovaj nalaz pokazuje da ljudima može biti teško držati se dužih programa vežbanja koji mogu uticati na psihološke prednosti.

Najviše koristi imale su žene koje su bile trudne ili su se nedavno porodile, osobe sa depresijom, HIV-om i bolestima bubrega, kao i zdravi ljudi.

Istraživači kažu da ovo može odražavati populacije za koje postoji veća vjerovatnoća da će imati veće simptome depresije i anksioznosti i niže nivoe fizičke aktivnosti, i kao rezultat toga, imaju više prostora za poboljšanje od nekliničke populacije.

Treba napomenuti da je većina dostupnih dokaza opisala blagu do umerenu depresiju, sa manje pregleda o anksioznosti i psihičkom stresu. Više istraživanja u različitim oblastima mentalnog zdravlja moglo bi dovesti do čvrstijih zaključaka.

Naravno, nalazi ne isključuju da su lekovi i terapija važni tretmani za mnoga stanja mentalnog zdravlja; umesto toga, oni sugerišu da je vežba takođe važan tretman i onaj koji zaslužuje novi fokus.

„Fizička aktivnost je veoma korisna za poboljšanje simptoma depresije, anksioznosti i stresa u širokom spektru odraslih populacija, uključujući opštu populaciju, osobe sa dijagnostikovanim poremećajima mentalnog zdravlja i osobe sa hroničnim bolestima“, zaključuju autori.

Pregled je objavljen u British Journal of Sports Medicine.