Izvještaj UN: U Iranu pronađene čestice uranijuma obogaćene do 83,7%.

Izvještaj UN: U Iranu pronađene čestice uranijuma obogaćene do 83,7%.

Inspektori nuklearne straže Ujedinjenih nacija pronašli su čestice uranijuma obogaćene do 83,7 odsto u iranskoj podzemnoj nuklearnoj lokaciji Fordo, navodi se u izveštaju koji je u utorak video Asošiejted pres.

Poverljivi tromesečni izveštaj Međunarodne agencije za atomsku energiju sa sedištem u Beču koji je distribuiran državama članicama verovatno će obnoviti tenzije između Irana i Zapada oko njegovog programa.

Izveštaj IAEA, koji govori samo o „česticama“, sugeriše da Iran ne gradi zalihe uranijuma obogaćenog iznad 60 odsto – nivo na kojem se obogaćuje od nekog vremena.

Tenzije su rasle otkako je Blumberg 19. februara prvi put izvestio da su inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju otkrili čestice uranijuma obogaćene do 84 odsto u Iranu.

Portparol iranskog civilnog nuklearnog programa, Behrouz Kamalvandi, pokušao je prošle nedelje da prikaže svako otkrivanje čestica uranijuma obogaćenih do tog nivoa kao trenutni sporedni efekat pokušaja da se postigne gotov proizvod od 60% čistoće. Međutim, stručnjaci kažu da bi tako velika razlika u čistoći čak i na atomskom nivou izgledala sumnjivo inspektorima.

Iranski nuklearni sporazum iz 2015. ograničio je obogaćivanje uranijuma u ​​Teheranu na 3,67% – dovoljno da napaja nuklearnu elektranu. Jednostrano povlačenje SAD iz sporazuma 2018. pokrenulo je niz napada i eskalacija Teherana zbog njegovog programa.

Iran proizvodi uranijum obogaćen do 60% čistoće – nivo za koji stručnjaci za neproliferaciju već kažu da Teheran nema civilnu upotrebu. Svaka optužba za bogaćenje veće od toga dodatno podiže napetost oko programa.

Uranijum sa 84% je skoro na nivou od 90% u oružju – što znači da bi bilo koja zaliha tog materijala mogla brzo da se iskoristi za proizvodnju atomske bombe ako Iran izabere.

Iako je generalni direktor IAEA upozorio da Iran sada ima dovoljno uranijuma da proizvede „nekoliko“ nuklearnih bombi ako želi, verovatno će biti potrebni još meseci da se napravi oružje i potencijalno ga minijaturiše da bi se stavio na projektil. Američka obaveštajna zajednica je, proteklog vikenda, ostala pri svojoj proceni da Iran ne teži atomskoj bombi.

„Prema našim saznanjima, ne verujemo da je vrhovni vođa Irana još doneo odluku da nastavi sa programom naoružanja za koji smatramo da je suspendovan ili obustavljen krajem 2003. godine“, rekao je direktor CIA Vilijams Berns za CBS. Program „Suoči se sa nacijom“. „Ali druge dve noge stolice, što znači programe obogaćivanja, očigledno su veoma daleko napredovale.

Međutim, to možda neće biti dovoljno da zadovolji Izrael, regionalnog rivala Irana. Izraelski nedavno postavljeni premijer Benjamin Netanjahu već je zapretio vojnim akcijama protiv Teherana. A Izrael i Iran su uključeni u rat u senci sa visokim ulozima širom Bliskog istoka od kolapsa nuklearnog sporazuma.

U međuvremenu, nemački ministar spoljnih poslova rekao je da su i njena zemlja i Izrael zabrinuti zbog optužbi sa kojima se Iran suočava u vezi sa prijavljenim 84 odsto obogaćenog uranijuma.

„Ujedinila nas je zabrinutost zbog nuklearne eskalacije sa strane Irana i zbog nedavnih izveštaja o veoma visokom obogaćivanju uranijuma“, rekao je Berbok. „Ne postoji prihvatljivo civilno opravdanje za tako visok nivo bogaćenja.

Govoreći u Berlinu, gostujući izraelski ministar spoljnih poslova Eli Koen ukazao je na dve opcije za rešavanje Irana — korišćenje takozvanog mehanizma „snapback“ u rezoluciji Savjjeta bezbednosti koja je obuhvatila nuklearni sporazum iz 2015. za ponovno uvođenje sankcija Ujedinjenih nacija i „da se verodostojna vojna opcija takođe na stolu.”

„S obzirom na našu inteligenciju i naše znanje, ovo je pravo vrijeme da radimo na ova dva konkretna koraka“, rekao je on.