Potpredsjednica SAD Kamala Haris vrši pritisak na američkog predsjednika Džozefa Bajdena i druge visoke zvaničnike administracije da pooštre retoriku o humanitarnoj krizi u Gazi, piše danas Njujork tajms.
U izvještaju, koji se poziva na četvoro ljudi upoznatih s apelima Kamale Haris, navodi se da je ona više puta rekla Bajdenu i drugim zvaničnicima u Bijeloj kući „da administracija mora da pokaže više empatije za palestinske civile govoreći javno o bilansu mrtvih u Gazi i patnjama preživjelih“.
Bajden je podržao njen stav, navodi američki list, ali je takođe rekao da bi zvaničnici trebalo da nastave da osuđuju napade Hamasa na Izrael 7. oktobra.
Haris je optužila Izrael da ne čini dovoljno da olakša humanitarnu katastrofu u Gazi u govoru u nedjelju, koji je označio promjenu u retorici administracije SAD.
Ona se sastala sa članom izraelskog ratnog kabineta Benijem Gancom u ponedjeljak u Vašingtonu.
U saopštenju posle sastanka Bijela kuća je navela da su Haris i Ganc diskutovali o hitnosti okončanja sporazuma o taocima kako bi se oslobodilo više od 100 ljudi za koje se vjeruje da su još uvijek zatočeni u Gazi poslije napada palestinskih ekstremista na jug Izraela prvog dana rata.
Ona je takođe ponovila podršku administracije privremenom prekidu vatre koji će omogućiti puštanje talaca i povećanje humanitarne pomoći Gazi, prenio je Asošiejted pres.
Njujork tajms navodi da izjava Kamale Haris o pojačanju retorike ima za cilj da odgovori na žalbe članova Demokratske stranke koji se protive američkoj podršci Izraelu u ratu protiv Hamasa, te da pokažu njen spoljnopolitički kredibilitet i da bi mogla biti zamena za predsjednika ako bude potrebno.
Međunarodni pregovarači i delegacija Hamasa razgovaraju danas u Kairu u pokušaju da se uspostavi pauza u ratu u Gazi pred početak svetog muslimanskog mjeseca posta Ramazana.
Očekuje se sastanak izaslanika palestinske ekstremističke organizacije i SAD sa katarskim i egipatskim posrednicima trećeg dana pregovora o šestonedjeljnom primirju u zamenu za oslobađanje Hamasovih talaca i Palestinaca iz izraelskih zatvora, te isporuci pomoći Gazi.
Izraelski izaslanici se do sada nisu pridružili razgovorima, uprkos rastućem diplomatskom pritisku da se primirje proglasi prije Ramazana početkom naredne nedjelje.
Izraelski mediji su objavili da posrednici iz te zemlje bojkotuju razgovore, jer Hamas nije pokazao listu živih talaca.
Jedan od lidera Hamasa Basem Naim izjavio je za Frans pres da detalji o zatvorenicima nisu pomenuti ni u jednom dokumentu, niti predlogu, koji su cirkulisali tokom pregovora.
Pošto se stanje u opkoljenoj palestinskoj teritoriji pogoršava i prijeti glad, Izrael je suočen s oštrim kritikama svog glavnog saveznika SAD.
Potpredsjednica SAD Kamala Haris izrazila je duboku zabrinutost za humanitarne uslove u Gazi tokom razgovora sinoć u Vašingtonu sa članom izraelskog ratnog kabineta Benijem Gancom.
Istog dana je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila da je misija za pomoć u dvije bolnice na sjeveru Gaze vidjela kako djeca umiru od gladi usljed nestašice hrane, goriva i ljekova.
Šef SZO Tedros Adhanom Gebrejesus poslije toga je rekao da je zbog gladi umrlo desetoro djece.
U Kan Junisu na jugu Gaze, gdje su se vodile žestoke borbe ljudi su rekli da tela ubijenih leže na ulicama, da su domovi i radnje razoreni.
U napadu Hamasa, vladajućeg u Gazi na jug Izraela 7. oktobra ubijeno je oko 1.160 ljudi, većinom civila, po podacima Frans presa.
U izraelskoj osvetničkoj ofanzivi ubijeno je 30.534 ljudi, većinom žena i djece, po podacima Hamasovog Ministarstva zdravlja.
Potpredsjednica SAD Kamala Haris pozvala je Izrael da preduzme dodatne mjere za povećanje priliva pomoći u Gazu i pozvala na „vjerodostojan“ humanitarni plan prije bilo kakve vojne operacije u Rafi, tokom sastanka sa članom izraelskog ratnog kabineta Benijem Gancom u ponedjeljak, saopštila je Bijela kuća.
„Potpredsjednica i ministar Ganc razgovarali su o situaciji u Rafi i potrebi za kredibilnim i izvodljivim humanitarnim planom prije nego što se razmišlja o bilo kakvoj velikoj vojnoj operaciji tamo s obzirom na rizike za civile“, navodi se u saopštenju Bijele kuće povodom sastanka.
„Pozvala je Izrael da u saradnji sa Sjedinjenim Državama i međunarodnim partnerima preduzme dodatne mjere kako bi povećao priliv humanitarne pomoći u Gazu i obezbijedio njenu bezbjednu distribuciju onima kojima je potrebna“, navodi se u saopštenju, kako prenosi Rojters.
Belgija je odlučila da zbog teškoća na tlu stanovništvu Gaze humanitarnu pomoć dostavlja spuštanjem padobranima iz aviona – saopštilo je njeno Ministarstvo spoljnih poslova.
Tokom vikenda, pomoć u hrani su u Gazu padobranima spuštali američki vojni teretni avioni.
Ministarka odbrane Belgije Ludivin Dedonder je rekla da će 40 pripadnika Oružanih snaga narednih dana obaviti nekoliko dostavljanja humanitarne pomoći iz vazduha.
Transportni avion Erbas A400M iz baze u Jordanu koji koordinira dostavljanje humanitarne pomoći iz vazduha, prevoziće stanovništvu Gaza hranu i robu za održavanje higijene.
Podaci Ujedinjenih nacija pokazuju da gladuje 2,3 miliona žitelja Gaze.
Otkako je rat počeo, Izrael je zabranio da se na to malo, a gusto naseljeno palestinsko podučje dostavljaju hrana, ljekovi i drugo osnovno. Izuzetak je vrlo mala količina pomoći koja u Gazu stiže s juga, iz Egipta, preko prelaza Rafa.
Humanitarni zvaničnici kažu da je dostavljanje pomoći padobranima neefikasno zbog čega je to posljednja opcija u ovakvim situacijama.
Izaslanica Ujedinjenih nacija za seksualno nasilje u ratnim konfliktima Pramila Paten navela je juče u izvještaju da postoji „razuman osnov“ da se smatra da je palestinski borbeni pokret Hamas pribjegao silovanjima, „seksualizovanoj torturi“ i drugim oblicima okrutnog i nehumanog postupanja prema ženama tokom napada na južni Izrael 7. oktobra prošle godine čime je počeo rat u Pojasu Gaze.
Postoji i „razuman osnov da se smatra da to nasilje možda i dalje traje“, rekla je Pramila Paten koje je posetila Izrael i Zapadnu obalu od 19. januara do 14. februara sa devetočlanim timom stručnjaka.
Ona je u izvještaju navela da je tim „došao do jasnih i ubjedljivih informacija“ da je među taocima bilo nekih koji su bili izloženi istovjetnim formama seksualnog nasilja obično povezanog sa konfliktima, uključujući silovanje i „seksualizovanu torturu“.
Po izvještaju, posjeta po svojoj prirodi „nije imala ni jni mandat da se bavi istraživanjem“.
Paten je navela da njen tim nije uspio da se sastane ni s jednom žrtvom seksualnog nasilja „uprkos organizovanim naporima da se one ohrabre da kažu šta im se desilo“.
Međutim, tim je imao 33 sastanka sa izraelskim vlastima i razgovarao sa 34 osobe, uključujući preživele i svjedoke napada 7. oktobra, oslobođene taoce, zdravstvene radnike i druge.
Po prikupljenim podacima, rekla je Paten, „postoje razuman osnovi da se smatra da se seksualno nasilje vezano za konflikt dešavalo tokom napada od 7. oktobra na više lokacije duž periferije Gaze, uključujući silovanja i grupna silovanja na najmanje tri lokacije“.
Na nekoliko lokacija, dodala je ona, nađeno je „nekoliko potpuno nagih ili djelimično nagih tijela od struka nadolje – uglavnom ženskih tijela – sa vezanim rukama i više prostrijelnih rana, najčešće u glavu“.
Primjenjivani šablon svlačenja i vezivanja žrtava „može biti pokazatelj da je došlo do nekih oblika seksualnog nasilja“, rekla je Paten.
Osnovano se sumnja da je na napadnutom muzičkom festivalu Nova na jugu Izraela i u njegovoj okolini bilo „višestrukih incidenata sa seksualnom nasilju“ i da su žrtve bile podvrgavane „silovanju i/ili grupnom silovanju“ a potom ubijanju ili „ubijanju tokom silovanja“.
Po kredibilnim izvorima tima, tamo je bilo ubijenih žrtava, mahom žena koje su bile gole od struka nadolje, mnoge ustrijeljene u glavu.
Potpredsjednica SAD Kamala Haris i drugi najviši zvaničnici Bajdenove administracije razgovarali su u ponedjeljak sa članom Ratne vlade Izraela koji je došao u Vašington prkoseći svom premijeru Benjaminu Netanjahuu.
Zvaničnici Bijele kuće rekli su da je Beni Ganc, Netanijahuov politički rival, tražio sastanak i da je vlada SAD smatrala da je važno da se sastanu uprkos Netanjahuovim prigovorima.
Sastanak je bio u vrijeme kada su predsjednik Džo Bajden, Haris i drugi visoki zvaničnici administracije sve otvorenije nezadovoljni rastućim brojem poginulih u Gazi i patnjama nevinih Palestinaca dok se izraelski rat približava petom mjesecu.
„Razgovaraćemo o brojnim stvarima u smislu prioriteta koje svakako imamo, što uključuje postizanje dogovora o taocima, davanje pomoći i zatim postizanje tog šestonedjeljnog prekida vatre“, rekla je Haris novinarima prije sastanka s Gancom.
SAD su u subotu izvršile prvu od, kako se očekuje, niza isporuka humanitarne pomoći u Gazu iz vazduha.
Bijela kuća je pristala na sastanak sa Gancom čak i pošto je zvaničnik Netanjahuove nacionalističke partije Likud rekao da Ganc nije imao odobrenje premijera za svoje sastanke u Vašingtonu, a Netanjahu je oštro kritikovao Ganca što pokazuje sve veću pukotinu unutar izraelskog ratnog rukovodstva.
Pored razgovora sa Haris, Ganc se u ponedjeljak sastaje sa koordinatorom Savjeta za nacionalnu bezbjednost za Bliski istok Bretom Mekgurkom i Džejkom Salivenom, savjetnikom Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost. Ganc bi takođe trebalo da se sastane u ponedjeljak sa liderom manjine u Senatu Mičem Mekonelom. U utorak će se sastati sa državnim sekretarom Entonijem Blinkenom.
Tokom vikenda Haris je snažno pozvala na privremeni sporazum o prekidu vatre u Gazi, za koji zvaničnici administracije kažu da će zaustaviti borbe na najmanje šest nedjelja, a takođe je pojačala pritisak na Izrael da ne ometa pomoć. Bijela kuća se nedeljama zalaže za taj okvirni sporazum.
Izrael je u suštini pristao na dogovor o primirju, a Bijela kuća je naglasila da je odgovornost na Hamasu da se pridruži.
Predsjednik Džozef Bajden je pod sve većim političkim pritiskom kod kuće zbog načina na koji njegova administracija postupa tokom rata Izraela i Hamasa.
Koordinisan je pritisak birača na levici vladajuće Demokratske stranke pred novembarske predsjedničke izbore u SAD koji su nezadovoljni predsednikovom nepokolebljivom podrškom Izraelu u operacijama čije vojske u Gazi je poginulo više od 30.000 Palestinaca.
Ganc, za koga ankete pokazuju da bi mogao da bude odličan kandidat za premijera Izraela smatra se političkim umjerenim. Ali nejasno je kako gleda na formiranje palestinske države koju Bajden vidi kao suštinsko za uspostavljanje trajnog mira kada se završi rat u Gazi, ali tome se Netanjahu odlučno protivi.
Pretpostavlja se i da će Ganc, kada se teške borbe smire, napustiti Vladu što bi pojačalo pritisak za vanredne izbore u Izraelu.
Otkako se Ganc pridružio Netanjahuovom ratnom kabinetu sa tri ministra u oktobru, američki zvaničnici su otkrili da je lakše nositi se s njim nego sa Netanjahuom ili ministrom odbrane Joavom Galantom. Iako Ganc ima mnogo istih tvrdolinijaških stavova kao Netanjahu i Galant, otvoreniji je za kompromise o ključnim pitanjima, uključujući povećanu isporuku humanitarne pomoći koja će biti glavna tema razgovora na sastancima u Vašingtonu ove nedjelje.
Ganc bi trebalo da se uputi u London poslije posjete SAD.
