Samira, majka dvoje djece, čezne za svojim starim životom kada je bila nastavnica arapskog jezika i imala udoban dom – prije nego što je napad Hamasa na Izrael prije godinu dana gurnuo Gazu u patnju i haos.
Ona se pridružila rastućem broju građana Gaze koji se pitaju da li su platili preveliku cijenu za Hamasov napad 7. oktobra prošle godine. Izraelska ofanziva koja je uslijedila sravnila je Gazu sa zemljom, ubila desetine hiljada ljudi i natjerala više od milion Palestinaca da napuste svoje domove.
“I pored svih teškoća, naš život je išao dobro. Imali smo poslove, kuće i grad”, rekla je 52-godišnja Samira, koja je odbila da saopšti prezime iz straha od odmazde.
Samira opisuje Izrael kao “našeg glavnog neprijatelja…izvor svih naših nedaća”, ali takođe krivi lidera Hamasa, Jahju Sinvara, organizatora napada 7. oktobra, za ono što ona vidi kao ogromnu grešku u procjeni.
“Šta je mislio? Zar nije očekivao da će Izrael uništiti Gazu?” rekla je.
Rojters je razgovarao sa desetinama stanovnika Gaze, koji su svi tražili da ne budu identifikovani punim imenom kako bi izbjegli odmazdu. Za neke, Hamas je heroj zbog napada 7. oktobra, kada su palestinski militanti izveli napad bez presedana na Izrael, nešto što su mislili da neće nikad vidjeti.
Međutim, nekoliko njih je reklo da je militantna grupa koju podržava Iran – koja vlada Gazom od 2007. – malo razmišljala o njihovoj patnji, a neki smatraju da je napad bio strašna greška.
Sinvar (62), nije viđen u javnosti od napada 7. oktobra, u kojem su naoružani napadači ubili 1.200 ljudi i oteli još 251, uključujući žene i djecu, prema izraelskim podacima. On upravlja Hamasom iz sjenke mreže tunela ispod Gaze i, prema riječima ljudi koji su u kontaktu s njim, i dalje je uvjeren da je oružana borba jedini način da se iznudi stvaranje palestinske države.
Hamas tvrdi da je napad 7. oktobra – najfatalniji u 75-godišnjoj istoriji Izraela – označio prekretnicu u višedecenijskoj borbi za palestinsku državu, koja je iskliznula sa međunarodne agende. Zvaničnici kažu da ta grupa dobija bitku protiv Izraela, koji nije uspio da postigne svoje ratne ciljeve uništavanja Hamasa kao borbene sile, eliminisanja njegovih vođa ili vraćanja njihovih talaca.
Ipak, prema podacima zdravstvenih vlasti Gaze, oko 42.000 Palestinaca je ubijeno u izraelskoj ofanzivi, a glad prijeti kampovima za raseljene osobe gdje je više od milion ljudi potražilo utočište.
Anketa koju je sredinom septembra objavio Palestinski centar za politiku i istraživanje (PSR), sa sjedištem u Ramali koji finansiraju zapadni donatori, pokazala je da se po prvi put većina građana Gaze protivi odluci da napad bude izveden. Anketa, sprovedena početkom septembra, pokazala je da je 57 odsto ispitanika u Pojasu Gaze izjavilo da je odluka o pokretanju napada bila pogrešna, dok je samo 39 odsto reklo da je bila ispravna, što je oštar pad u odnosu na prethodnu anketu u junu.
Hamas je dugo optuživan za obračun sa neistomišljenicima u Gazi prebijanjem ili na još gori način. Međutim, posljednjih mjeseci su zabilježene neke rijetke javne demonstracije neslaganja.
Bivši zvaničnik Hamasa Ahmed Jusef Saleh u julu je postavio pitanje na Fejsbuku da li je iko u Hamasu “proučavao i razmišljao o posljedicama” prije nego što su pokrenuli napad koji je izazvao beskompromisnu invaziju Izraela.
Salehova objava je od tada privukla stotine komentara, a mnogi su i sami kritikovali islamističku grupu. Saleh, koji nastavlja redovno da objavljuje, nije odgovorio na zahtjeve za komentar.
Anketa objavljena sredinom septembra pokazala je da se prvi put većina građana Gaze protivi odluci da napad bude izveden
Palestinskog aktivistu Amina Abeda, koji je kritikovao napad 7. oktobra, u julu su prebili maskirani muškarci i završio je u bolnici. Njegov otac je išao ulicama izbjegličkog kampa Džabalija u Gazi koristeći megafon kako bi optužio Hamas za napad.
Sami Abu Zuhri, visoki zvaničnik Hamasa, odbacio je takve kritike na račun grupe kao “ograničene primjedbe”. “Te primjedbe proizilaze iz bola i ništa više”, rekao je Rojtersu, dodajući da duh palestinskog naroda nije ni blizu sloma.
“Nismo imali izbora osim da pokrenemo ovu veliku bitku, bez obzira na cijenu, jer je palestinska stvar bila pred kraj usred rastuće agresije i izraelskih zločina protiv našeg naroda i naših svetih mjesta”, rekao je.
Znaci neslaganja su važni za Hamas, koji želi da zadrži kontrolu u Gazi nakon završetka rata, uprkos insistiranju Izraela i Sjedinjenih Američkih Država da on ne može igrati nikakvu ulogu u upravljanju enklavom nakon rata.
Ašraf Abuelhul, glavni urednik egipatskog državnog lista Al-Ahram i stručnjak za palestinska pitanja, rekao je da će priroda bilo kakve uloge Hamasa u poslijeratnoj Gazi zavisiti od načina na koji se sukob završi.
“Unutar Gaze, situacija će biti drugačija i kada ljudi shvate da je Gaza postala nepodnošljiva, podrška Hamasu će opasti”, rekao je. Međutim, dodao je da bi Iran mogao zahtijevati buduću ulogu za tu militantnu grupu kao dio rješenja šireg regionalnog sukoba.
Palestinci krive Izrael za svoje ekonomske patnje, širenje naselja na Zapadnoj obali i za blokiranje njihovih političkih aspiracija za palestinsku državu sa okupiranim Istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom. Mnogi napad 7. oktobra vide kao odgovor na višedecenijsku izraelsku okupaciju, a ne kao odgovor na određenu izraelsku ofanzivu ili politike.
Mahmud (29), stanovnik Gaze koji je sada raseljen u oblasti Zavajda u centru Pojasa Gaze, kritikovao je Ujedinjene nacije i zapadne sile što su dozvolile Izraelu da ignoriše ponovljene pozive za stvaranje palestinske države. On je rekao da je napad stavio tu zapostavljenu temu u centar međunarodne agende.
“Cio svijet se probudio 7. oktobra: shvatili su da postoje ljudi koji su još pod okupacijom; ljudi koji se neće smiriti dok se izraelska okupacija ne završi”, rekao je Mahmud, koji je zamolio da ne bude identifikovan punim imenom.
Međutim, mnogi zagovornici dvodržavnog rješenja uviđaju da nakon 7. oktobra ta mogućnost izgleda udaljenija nego ikad, pri čemu vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua čvrsto odbacuje tu ideju i pojačava tempo izgradnje naselja na Zapadnoj obali.
Anketa PSR-a je pokazala da je procenat građana Gaze koji su rekli da žele da Hamas upravlja poslijeratnom Gazom opao na 36 odsto, sa 46 odsto u junu.
“ Prvi put vidimo da više građana Gaze želi da PA, a ne Hamas, kontroliše Gazu nakon rata. Ovo je vjerovatno najodlučniji pokazatelj”, rekao je Rojtersu Halil Šikaki, direktor Palestinskog centra za politiku i istraživanje, misleći na Palestinsku upravu sa sjedištem na Zapadnoj obali koju vodi predsjednik Mahmud Abas.
Čak i na Zapadnoj obali, gdje je podrška Hamasu ostala jača, podrška napadu je opala, pokazuje anketa, iako skoro dvije trećine ispitanika i dalje misli da je to bila ispravna odluka. PSR je naveo da je ispitao 1.200 ljudi licem u lice, od kojih je 790 bilo na Zapadnoj obali, a 410 u Gazi, sa marginom greške od 3,5 odsto.
Izraelska vojska je u avgustu optužila Hamas da je pokušao da falsifikuje rezultate PSR anketa kako bi pokazao lažnu podršku za Hamas i 7. oktobar, iako je vojska saopštila da nema dokaza da PSR sarađuje sa Hamasom. PSR je istražio tu optužbu, ali nije pronašao dokaze o tome da je manipulisano podacima.
Abuelhul, urednik egipatskog lista, rekao je da će biti veoma teško sveobuhvatno izmjeriti popularnost Hamasa u Gazi sve dok se rat ne završi. On je kazao da PU, koju kontroliše Hamasov rival, stranka Fatah, mora da se reformiše ako želi da igra ulogu u poslijeratnoj Gazi.
“Važno je da Palestinci postignu dogovor o novoj vladi, sa novim licima, koja će biti zadužena za upravljanje poslovima građana i za rekonstrukciju Gaze”, rekao je.
