Sa ekonomijom u rasulu i urušenim državnim sistemom, Liban teško da sebi može priuštiti još jedan rat između Hezbolaha i Izraela. Hezbolah, kojeg podržava Iran, je svjestan libanske krize dok razmatra dalje korake u sukobu sa Izraelom, kazali su izvori za Rojters.
Dok bijesni rat između Izraela i Hezbolahovog palestinskog saveznika Hamasa, rizik od rata između Hezbolaha i Izraela je veći nego ikada od njihovog posljednjeg velikog sukoba 2006.
Analitičari tvrde da bi ova šiitska grupa mogla eskalirati sukob ako bude djelovalo da je Hamas u bezizlaznoj situaciji u Gazi, dok libanski lideri strahuju da bi Izrael mogao odlučiti da izazove veliki konflikt s Hezbolahom.
Izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost, Cahi Hanegbi, izjavio je juče da se Izrael postavlja u defanzivni položaj na libanskom frontu kako bi izbjegao preopterećivanje svojih snaga dok se fokusira na rat protiv Hamasa na Gazi.
Hanegbi je međutim dodao da će, “dan nakon Hamasa”, Izrael primijeniti “naučene lekcije” protiv militanata libanskog Hezbolaha. On je kazao da će to imati operativne aspekte, ali nije iznio više detalja, ističe Rojters.
Izrael je u više navrata upozorio Hezbolah da će “uništenje zadesiti” Liban ukoliko ta grupa otvori front, a troškovi rata bi imali razorne poslejdice u zemlji koja prolazi kroj jednu od najnestabilnijih faza od građanskog rata 1975-90.
“Hezbolah nema koristi od rata. Liban nema koristi od rata”, kazao je za Rojters izvor upućen u način razmišljanja čelnika grupe i dodao da oni ne žele uništenje Libana kao ni masovni egzodus stanovništva sa juga, kao što se već dešavalo.
U trenutku kada su državni sefovi prazni, mnogi se pitaju ko bi platio obnovu. Pojedini dovode u pitanje da li bi zalivske arapske države koje su finansirale rekonstrukciju 2006. ovog puta pritrčale u pomoć, naročito imajući u vidu veću ulogu Hezbolaha u Libanu.
Sukobi Hezbolaha sa izraelskim snagama na granici su pažljivo planirani da bi se izbjegla veća eskalacija, kazali su izvori britanske agencije. Međutim, Hezbolah je takođe nagovijestio spremnost za rat, odražavajući poziciju proiranskog saveza protiv Izraela i Sjedinjenih Država.
Libanski političari pozivaju Hezbolah da se uzdrži od eskalacije, mada je njihov uticaj na odluke grupe ograničen.
“U pitanju je sudbina Libana”, kazao je lider Druza Valid Džumblat, nazivajući to možda najopasnijom fazom kojoj svjedoči tokom svoje političke karijere. On je kazao da ne postoji ništa što Liban može učiniti da zaustavi rat koji je započeo Izrael.
“Međutim sa naše strane, mi moramo kontrolisati stvari, kroz dijalog i savjetujući braću u Hezbolahu da se pridržavaju postojećih pravila”, kazao je on za medije.
Izraelski predsjednik Isak Hercog je kazao da Izrael ne želi sukob na sjevernoj granici, “ali ako nas Hezbolah uvuče u rat treba da bude jasno da će Liban platiti cijenu”.
Jedan od najbližih saveznika Hezbolaha, političar Sulejman Frangije, kazao je prošle nedjelje da ta grupa ne želi rat. Da želi, borci Hezbolaha bi upali u Izrael 7. oktobra kada je to učinio Hamas iz Gaze, kazao je on.
Proteklih nekoliko godina je bilo naročito teško za Liban, u kojem je uglavnom vladala nestabilnost od ostvarivanja nezavisnosti i tokom ratova uključujući i izraelske invazije 1978. i 1982.
Decenije korupcje i lošeg upravljanja dovele su do kolapsa finansijskog sistema 2019. godine, gutajući ušteđevine i uništavajući valutu što je dovelo do rasta siromaštva.
Naredne godine, Bejrut je potresla ogromna hemijska eksplozija u luci. Hezbolah je iskoristio svoj uticaj kako bi podrio istragu u okviru koje bi bili gonjeni neki od njihovih saveznika. Tenzije du dovele do smrtonosnog nasilja.
Država skoro da ne funkcioniše, a zbog sukoba političkih frakcija zemlja nema predsjednika niti funkcionalnu vladu.
Nabil Bomonsef, zamjenik glavnog urednika lista “Anahar”, izjavio je da bi svaki rat bio mnogo destruktivniji od onog iz 2006. godine, budući da Liban nema vladu sposobnu da upravlja posljedicama.
“Suočili bismo se sa scenariom pravog užasa – uništenjem infrastrukture u Libanu i uništenjem svake šanse za ekonomski oporavak”, kazao je on.
Libanu su bile potrebne godine za obnovu nakon rata 2006. u kojem je ubijeno 1200 ljudi u Libanu, većinom cvivila, i 158 Izraelaca, većinom vojnika.
Nakon rata, koji je počeo nakon što je Hezbolah oteo dvojicu izraelskih vojnika i ubio druge u prekograničnom upadu, lider Hezbolaha Said Hasan Nasrala je kazao da grupa nije predviđala rat i da ne bi sprovela operaciju da je znala da će dovesti do takvog sukoba.
Sedamnaest godina kasnije, masivno prošireni arsenal Hezbolaha učvrstio je ravnotežu moći u njegovu korist, što je razočaravajuće za protivnike koji tvrde da ta grupa ponovno odlučuje o pitanjima rata i mira.
“Oni odlučuju. To je potpuno neprihvatljivo”, kazao je za Rojters Gasan Hasbani, vodeći član libanske partije Snage, hrišćanske frakcije koja se čvrsto protivi Hezbolahu.
“Postoji ozbiljne bojazni da bi Hezbolah mogao uvući Liban u destruktivni sukob, u trenutku kada zbog krhkosti socijalne i ekonomske situacije znači da ne bi mogao izdržati dalju nestbailnost”.
Mohaned Hage Ali iz Karnegi centra za Bliski istok kazao je da će Hezbolah dobro razmisliti o tome ko bi finansirao rekonstrukciju nakon eventualnog rata, pitajući se da li bi pomogle zalivske države i koliko novca bi mogao poslati Iran.
“Ukoliko nema rekonstrukcije onda to definitivno znači da će organizacija platiti političku cijenu… ljudi će postavljati pitanja, bijes će se proširiti”.
