Sa visokim, tropskim temperaturama došlo je i do porasta broja onih koji se ljekarima javljaju zbog sunčanice i toplotnog udara.
Iako je za ljetnje dane karakterističan odlazak na more i veće izlaganje suncu, moramo biti svjesni koliko je naš organizam spreman da se aklimatizuje, prilagodi novim klimatskim uslovima.
Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljak direktno na visokoj temperaturi i pod uticajem sunčeve toplote. Naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem.
Kako bi znojenje bilo efikasnije za vrijeme velikih vrućina kroz kožu protiče znatno veća količina krvi koja hladi tijelo i tako štiti svoje najvažnije organe, posebno mozak. Ako izlažemo glavu uticaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povaćanja njegove zapremine. To utiče na pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu bezazleni. Ozbiljni slučajevi sunčanice se mogu završiti nesvjesticom pa i komatoznim stanjem.
Simptomi sunčanice su najčešće suva koža uz primjetno povišenu tjelesnu temperaturu. Na koži se mogu pojaviti mehurići ili crvenilo koji izazivaju svrab i žarenje. U nekim slučajevima može se pojaviti pretjerana osetljivost očiju na svjetlost, suzenje očiju ili fotofobija.
Tu je i glavobolja, vrtoglavica, nemir, smušenosti, te vidljivo crvenilo lica, kao i pojačano znojenje, žeđ, mučnina i povraćanje.
Mogu se javiti i zujanje u ušima, problem s vidom i malaksalost. Puls je ubrzan, a disanje plitko i brzo.
Osobu sa ovakvim simptomima treba odmah smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je. Važno je postepeno rashlađivanje laganim polivanjem vodom i stavljanjem hladnih obloga sa ledom na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontolisati.
Osobi pogođenoj sunčanicom treba davati hladne napitke, ali nikako kafu i alkohol. U težim slučajevima gubitka svijesti, pojave konfuzije i pospanosti potrebno je što prije pozvati ljekara.
Sličan je sunčanici i ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Mogu ga dobiti radnici u pekari ili u industriji kraj visokih peći, kao i neoprezni vozači u pregrijanom automobilu…
Toplotni udar nastaje kao rezultat naglog, prekomjernog povećanja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha u vrijeme ljetnjih sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje.
U takvim uslovima temperatura tijela raste i doseže vrijednosti i do 40. podeoka Celzijusove skale. Ovako visoka temperatura dovodi do disfunkcije centralnog nervnog sistema koja razultuje delirijumom, konvulzijama, pa i komom. Ukoliko ovakvo stanje potraje može doći do trajnih oštećenja i neuroloških poremećaja.
Toplotni udar ćete prepoznati po malaksalosti, vrtoglavici i slabosti. Primjetan je i izostanak znojenja. Osoba osjeća žeđ, zujanje u ušima i pulsiranje u grudima, kao i grčeve. Puls je slab i jako ubrzan
Toplotni udar nastaje naglo i bez najave – iznenadnim kolapsom i padom krvnog pritiska.
U slučaju toplotnog udara kao i kod sunčanice mora se intervenisati i odmah početi sa rashlađivanjem. Osobu treba skloniti u hladovinu, skinuti joj odjeću i obilno ga rashlađivati hladnom vodom. Obavezno pozovati hitnu pomoć.
Za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije tako da se može pregrijjati ili u nekim slučajevima rashladiti. Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti temperaturu i, naravno, shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljavati.
Jako je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale.
Da ne bi dobili sunčanicu, dobro zaštitite glavu. Nosite kačkete ili šešire sa obodom, čija kalota je od prozračnih materijala. Odjeća mora odgovarati klimatskim uslovima, važno je da je od prirodnih tkanina i svjetlijih boja. Zbog visokih temperatura organizam gubi vodu, pa je važno uzimati što više tečnosti. Ishrana takođe mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima. Morate nadoknađivati kalijum i magnezijum, koje uz natrujum i hlor organizam naročito gubi.
Prostorije u kojima se boravi moraju se redovno provetravati, a ukoliko se koriste rashladni uređaji temperature u odnosu na spoljašnju sredinu ne bi trebalo da se znatno razlikuju.
Na visoke temperature posebno su osjetljiva djeca, a naročito bebe između šestog mjeseca i prve godine života, jer nemaju dovoljno razvijen termoregulacioni sistem.
Ni starija djeca ne bi trebalo da se izlažu suncu između 10 i 18 časova, posebno na betonskim i asfaltnim površinama.
