Ako sjećanja biramo, onda je ovo poezija koju treba birati, zapisala je mr Šura Dumanić , direktorica “Shura Publikacije” iz Opatije, povodom izlaska iz štampe knjige “Pokloniću ti Ružu vjetrova”, crnogorskog i mediteranskog pjesnika Borisa Jovanovića Kastela .
Pomenuta izdavačka kuća je izabrala da objavi Kastelov poetski jedrenjak “Pokloniću ti Ružu vjetrova” i da ga pusti da se otisne na pučinu, a Dumanić je, kako stoji u objavi, odabrala “najljepše kamenčiće od soli iz mozaika rukopisa”.
“Kastelov književni opus i, naročito, jedinstvena mediteranska poezija predstavlja otmeni mozaik južnjačkih sudbina u kojemu jedinstvom raskošnog tragizma i solarnih hodočašća, plovimo ka prepoznatima sebi i tako osvjetljavamo moreuze naših iskušenja i prolaznosti. Otud je Kastel ne samo crnogorski ili južnoslovenski, nego i neko koga možemo nazvati pjesnikom svih naroda Sredozemlja”, smatra Dumanić.
Upravo to je jedan od razloga da pomenuta izdavačka kuća, nakon knjiga poezije “Testament u školjkama” i “Bumerang valova”, objavi i treću Kastelovu zbirku “Pokloniću ti Ružu vjetrova”, što je još jedan primjer da je “Mediteran taj pupak svijeta i identitet, najljepša veza naših naroda i kultura”.
“I u knjizi ‘Pokloniću ti Ružu vjetrova’ pjesnik nastavlja svoje poetsko i životno naviganje vječnim Mediteranom, ne izranja iz unutašnjih mora i pronalazi sudbinu, vječnost i bezvremenost na svojim sredozemnim vodama, sinonimom beskraja”, riječi su direktorice “Shura Publikacije”.
Dumanić ističe da Kastel slovi za “jedinstvenog pjesnika mediteranskog senzibiliteta, koji vremenski i prostorno prenosi iskonsku vibraciju Sredozemlja i njome obogaćuje naše živote i naše viđenje svijeta”.
U pogovoru zbirke pjesnikinja, dr Lena Rut Stefanović piše da je Kastelova djela nemoguće zaobići.
“Da li je dijagram mediteranskih vjetrova, kojim su se još od antike bavili filozofi i pjesnici, mogao promaći pažnji Borisa Jovanovića Kastela? Naravno da ne, jer zvanje najznačajnijeg post-jugoslovenskog pjesnika mediteranske orijentacije on nosi zasluženo. Boris Kastel svojim bogatim opusom, koji broji trideset međunarodno nagrađivanih zbirki poezije, gradi svojevrsno mediteransko utvrđenje sazidano od amfora, školjki i ostataka jedrenjaka, iz kojih niču masline koje umjesto ulja daju krv. Mažući se tom krvlju od maslina, možete ostati čovjek – čovječica, čak i kada smo zbunjeni i kada nam ni Ruže vjetrova ne mogu ukazati odakle dolazi nevrijeme”, zapisala je Stefanović.
Kastel je “pripitomio more”, iz kompasa poezije “istrgao magnetnu iglu”, i čekajući “pasate, trgovačke vjetrove bogomdane za plovidbu barke iz Provanse sa dva jarbola”, svjestan da su na Jadranu “uragani sve i svja protjerali u ustoriju”, dočekao svoju “kćer feluku”.
“Poezija u knjizi ‘Pokloniću ti Ružu vjetrova’ je krstarenje van dogmi i kanona. Ona se ne osvrće na atlase i portilane, nema matrikule i pasoše. Njome od mediteranske soli gradim žive statue daleke od slatkovodne baruštine civilizacije konzumersko-potrošačkog duha”, kazao je Kastel za “Vijesti”.
Uspio je da izbjegne “amfore osvetnice”, da prođe kroz “iglene uši” i da “u vijeku krvavih voajera i braće bubnjara”, uspješno savlada sve “lavirinte pustinje” i da se “pred vratima Sunca” sa “nasukanom siluetom sjedini”.
“Kada prelistavam valove svojih knjiga, imam osjećaj da jedrim u nevidicu uma, nadilazim prozaičnost, pobjeđujem kanone i prezirem praznovjerja, jer sve i svja je u čovjeku i iz čovjeka”, ističe pjesnik kome je Mediteran stil življenja.
“Taj DNK Mediterana se ne rađa u čovjeku, već se stvara doživotno i postaje stil življenja. Poslije toga, more govori umjesto nas ljepše od šuštanja listova knjiga. Mediteran je sinonim dekadencije, avangrade, krvi i freska bezbožnika koji je usvojio prve proroke civilizacije i to su i danas njegova đeca. Mediteran je horizont nesvršenih mitova na javi osvijetljen u tami civilizacije božanskom bakljom”, riječi su “Mediteranskog gospara” koji je objavio 30 knjiga poezije i eseja.
Brojni prevodi i internacionalna priznanja, kao i dva toma ogleda o Kastelovoj poeziji u crnogorskoj i južnoslavenskoj književnoj kritici, “Mediteranski gospar” i “Konzul i juvelir Mediterana”, najbolji su pokazatelj njegove uspješne “simbioze sa vječnim duhom Mediterana”.
“Često me noću, u Podgorici i u Boki Kotorskoj, bude talasi mitova, jave, krstarenja, dalekih luka, hodočašća, antičkih himni, plime i osjeke iz mojih knjiga i dok god je to tako znam da dišem. Mediteran je otac i lična karta ove poezije, a ja sam samo rizničar ili prevodilac hučanja valova, kliktaja galebova, odjeka zvona, jecaja maestrala, filozofije vrtloga, dijalektike jedrenjaka, plesa kurenti”, kaže pjesnik koji je odlučio da publici pokloni “Ružu vjetrova”.
Knjiga će biti promovisana u Crnoj Gori i “Interliber” festivalu u Hrvatskoj.
