Formiranje nove Vlade Crne Gore zavisi kako od zakonske i ustavne procedure, tako i od dinamike budućih pregovora stranaka koje su obezbijedile parlamentarni status. Razgovorima o formiranju nove Vlade prethodi, shodno Ustavu, konstituisanje novog saziva Parlamenta.
Konstitutivna sjednica novog parlamenta biće održana petnaest dana pošto Državna izborna komisija proglasi konačne rezultate izbora.
Konačni rezultati će biti proglašeni, nakon ponavljanja izbora na jednom biračkom mjestu i nakon donošenja odluka Ustavnog suda po potencijalnim žalbama na izborni proces.
Nakon formiranja novog saziva Skupštine, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović narednih 30 dana obavlja konsultacije sa nosiocima izbornih lista i liderima stranaka.
Potom Milatović predlaže mandatara iz one političke grupacija koja ga uvjeri da ima podršku skupštinske većine.
Mandatar ima rok od 90 dana da sastavi kabinet i program rada buduće Vlade.
Skupština na sjednici odlučuje da li će podržati mandatara.
Formiranje prethodne dvije Vlade obilježili su gotovo krajnji rokovi definisani Ustavom.
Nakon izbora 30. avgusta 2020. i smjene trodecenijske vlasti Mila Đukanovića, tri pobjedničke koalicije – DF, Demokrate i URA, su tek tri mjeseca kasnije 4. decembra izabrale Vladu Zdravka Krivokapića.
Ta Vlada je srušena nakon 14 mjeseci, u februaru prošle godine, a nova Vlada Dritana Abazovića je izabrana skoro tri mjeseca kasnije, 28. aprila.
Nakon tri mjeseca rada, izglasano joj je nepovjerenje, od kada funkcioniše u tehničkom mandatu.
