Kandidati za člana Savjeta moraće da imaju najmanje 10 godina radnog iskustva u oblastima ekonomije, bankarstva, finansija ili prava Vrhovna monetarna institucija zbog aktuelne političke krize u državi u nizu grana vlasti koje funkcionišu u v.d. stanju jer je nekoliko članova Savjeta kojima je istekao mandat, a neke pozicije uopšte nijesu popunjene
Kandidati za člana Savjeta Centralne banke (CBCG) moraće da imaju najmanje 10 godina radnog iskustva u oblastima ekonomije, bankarstva, finansija ili prava.
To je jedna od važnih novina u predlogu izmjena i dopuna zakona o CBCG koje je Vlada utvrdila na predlog Ministarstva finansija na sjednici prošle sedmice.
“Važećim zakonom kao uslov nije propisan minimum godina radnog iskustva ni za jednog člana Savjeta CBCG, već je propisano samo da guverner i viceguverner moraju imati i najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima u navedenim oblastima”, pojašnjeno je u obrazloženju predloga zakona u kome su brojne novine donijete na predlog Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Važećim Zakonom o CBCG je definisano da po pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU) vrhovna monetarna institucija ima pet članova – guvernera i četiri viceguvernera, a predloženim izmjenama se po preporuci MMF-a i to rješenje se briše tako da ostaje da Savjet ima osam članova: guvernera, tri viceguvernera i četiri člana koji nijesu zaposleni u CBCG.
CBCG je zbog aktuelne političke krize u državi još jedna u nizu grana vlasti koje funkcionišu u v.d. stanju jer je nekoliko članova Savjeta kojima je istekao mandat, a neke pozicije uopšte nijesu popunjene. Mandat članovima Savjeta traje šest godina.
Guverneru Radoju Žugiću mandat je istekao u oktobru prošle godine i do danas nije izabran novi guverner. Doskrorašnji predsjednik države Milo Đukanović je predložio parlamentu da se Žugić opet izabere na tu poziciju o čemu se poslanici od oktobra prošle godine nijesu izjasnili, dok Đukanović nije potpisao izmjene i dopune zakona o CBCG kojima je na predlog DF-a bilo definisano da guverner se bira na javnom konkusu u parlamentu, a ne da ga predlaže predsjednik države.
Viceguverner Miodrag Radonjić je podnio ostavku na tu funkciju koja je konstatovana u februaru ove godine u parlamentu. Radonjić je izabran za viceguvernera krajem 2017. godine, dok je u martu te godine za drugog viceguvernera izabran Nikola Fabris kome mandat istekao u martu ove godine.
U Savjetu CBCG je upražnjeno jedno mjesto od decembra 2019. godine kada je s te pozicije Zorica Kalezić izabrana za viceguvernera umjesto Irene Radović . Riječ je o poziciji koja je trebalo da se popuni na predlog skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
“CBCG je dopisom od 11. 2. 2021. Skupštini ukazala da je imenovanjem člana Savjeta za viceguvernera ostalo upražnjeno mjesto jednog člana Savjeta koji nije zaposlen u CBCG”, rečeno je ranije “Vijestima” u vrhovnoj monetarnoj instituciji.
“Vijesti” do zvaničnog odgovora iz parlamenta zašto nije pokrenuta procedura za popunu ovog upražnjenog mjesta nijesu došle.
Skupština bira četiri člana Savjeta CBCG, a na njen predlog u njemu su sada Milorad Jovović , Ruždija Tuzović i Nikola Milović koji su izabrani u julu 2018. godine.
Po preporuci MMF-a, predlaže se i da Savjet CBCG kao svoje stalno tijelo, pored Odbora za reviziju, ima i Savjetodavni odbor koji će imati predsjednika i najmanje dva člana koji moraju imati 10 godina radnog iskustva u oblasti ekonomije, bankarstva, finansija ili prava.
“Savjetodavni odbor daje preporuke Savjetu u vezi politika i drugih akata o kojima Savjet odlučuje. Uz to, Savjetodavni odbor o svom radu podnosi Savjetu tromjesečni izvješta o radu”, definisano je predlogom izmjena i dopuna zakona.
Po preporuci MMF-a, predlaže se izmjena člana 16 važećeg zakona, kojom se propisuje da, u slučaju potreba za likvidnošću kreditnih institucija (banaka), CBCG može davati kredite samo solventnim bankama, uz odgovarajuća sredstva obezbjeđenja (što je do sada bilo propisano odlukom). Uz to, stavom 2 predloženog člana se utvrđuje da pored uslova za davanje kredita CBCG propisuje i način davanja tih kredita.
Radi usklađivanja sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija (banaka), predlaže se dopuna člana 28 Zakona, kojom se propisuje da CBCG, pored kontrole banaka, sprovodi i njihovu sanaciju i donosi propise i druge akte kojima se uređuje sanacija kreditnih institucija, kao i dopuna kojom se propisuje da CBCG može, radi ostvarivanja ciljeva sanacije, preduzeti mjere sanacije prema kreditnim institucijama u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija.
U cilju usklađivanja Zakona o CBCG sa zakonima o bankama i o sanaciji banaka predlaže se izmjena člana 31 zakona, kojom se propisuje da, u cilju unapređenja supervizije i sanacije kreditnih institucija, vrhovna monetarna institucija sarađuje sa stranim institucijama ovlašćenim za superviziju i sanaciju banaka (za razliku od važećeg zakona kojim je ova saradnja bila usmjerena na strane institucije ovlašćene samo za kontrolu) i da se razmjena informacija u okviru ovih saradnji ne smatra odavanjem tajne.
“Propisuje se da Savjet imenuje administratora i pomoćnika administratora u bankama i odlučuje o drugim pitanjima u vezi sa radom administratora i pomoćnika administratora u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje banaka, da odlučuje o uvođenju privremene uprave u banci i o drugim pitanjima u vezi sa privremenom upravom u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje banaka”, navedeno je u obrazloženju zakona.
