Do odlaganja bi moglo doći ako bi se Sud izjasnio o inicijativi za ocjenu ustavnosti ukaza predsjednika države Mila Đukanovića o raspuštanju Skupštine, na osnovu koga su raspisani ti izbori, ali se to nije desilo jer nije bilo većine za odluku.
Ovih dana u javnosti se ponovo čuju komentari na račun odlučivanja Ustavnog suda o inicijativama koje se tiču šefa države, a nakon što je premijer Dritan Abazović pozvao predsjednika Suda Budimira Šćepanovića da objasni građanima zašto ne zasjeda i da je to neodgovorno prema državi. Premijer i lider GP URA je govorio u kontekstu izmjena Zakona o predsjedniku, navodeći da Sud ima kvorum ali da ne želi da se izjasni po tom pitanju.
Na dnevnom redu sjednice Ustavnog suda 12. maja je “Inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore”, ali tada odluka neće biti donijeta. Po proceduri, odnosno Zakonu o Ustavnom sudu, najprije se donosi rješenje o pokretanju procedure za ocjenu ustavnosti. Zatim sudija izvjestilac priprema predlog, a onda se zakazuje nova sjednica na kojoj se glasa o njoj.
Iz Ustavnog suda nijesu zvanično odgovorili kada bi se to moglo očekivati, navodeći da bi se time mogao prejudicirati ishod sjednice u petak. Nezvanično “Vijestima” je rečeno da bi se moglo glasati na prvoj ili drugoj narednoj sjednici Ustavnog suda, a praksa je da to bude najkasnije u toku od šest mjeseci kada su u pitanju inicijative u vezi ustavnosti zakona.
Dio partija međutim ne odustaje od ideje promjene datuma izbora, koje je raspisao Đukanović, uprkos tome što na terenu uveliko prikupljaju potpise i spremaju poslaničke liste. Tako je inicijativa da parlament poništi Đukanovićev ukaz ponovo razmatrana prethodnih dana, ali za to ne postoji većina jer partija Gorana Danilovića ostaje pri stavu da to ne podrži.
Gotovo niko juče iz parlamentarnih stranaka nije želio da govori na ove teme, posebno u dijelu osnovanosti očekivanja da Ustavni sud već u petak poništi izmjene Zakona o predsjedniku. Većina partijskih zvaničnika reklo je da se na terenu radi na prikupljanju potpisa za predaju poslaničkih listi, te da se odluka o načinu izlaska na izbore može očekivati “vrlo brzo”.
Poslanica Pokreta za promjene i članica Ustavnog odbora Jovanka Bogavac izjavila je “Vijestima” da će Ustavni sud, ako se izjasni najprije o Izmjenama zakona o predsjedniku umjesto o ukazu, pokazati da se očigledno stavlja na stranu “bivšeg režima”.
”Trebalo je te dvije inicijative, jer su povezane, uzeti kao jedan predmet. Ukaz je bio na dnevnom redu i oni nisu mogli da se dogovore ni oko toga da li će ga razmatrati…,” rekla je sagovornica.
Ustavne sudije, bez obzira da li ih je birao Demokratski front ili neko drugi, kada su izabrani na ta mjesta oni treba isključivo Ustav da štite, a sve drugo da ostave po strani. Bez obzira po čijoj su preporuci došli tu, sudije treba da odlučuju štiteći isključivo Ustav. Ništa drugo ne smije da utiče na njih, nikakav poziv, sugestija…. To je najviša institucija u državi i ako ona ne može da bude profesionalna, onda nam je država stvarno u raspadu”, kaže poslanica Pokreta za promjene
Partije najkasnije do 16. maja u ponoć treba da predaju izborne liste, što je ponedjeljak. Do sada to nije učinila nijedna.
Član Predsjedništva Pokreta Evropa sad Andrej Milović kazao je ranije da je vladajuće većina nejasna u stavovima: “Ukoliko Ustavni sud donese odluku da su izmjene i dopune Zakona o predsjedniku neustavne, a ja nemam dilemu da su neustavne i da su isto to znali i poslanici koji su tada glasali za njih, a sada mole Ustavni sud da ih ukine, ukaz o raspuštanju Skupštine koji je donio predsjednik ostaje na snazi jer je donesen u skladu sa Ustavom, a na osnovu analogije kojom je i dat mandat”, objasnio je on.
Milović je reagovao nakon više prozivki i očekivanja da njegov partijski kolega i novoizabrani šef države Jakov Milatović, nakon stupanja na dužnost 21. maja, treba da “ tumači Ustav na najbolji mogući način”, odnosno da se od njega očekuje odlaganje izbora.
Ranije su se iz vladajuće većine čule i poruke da bi Milatović trebalo da poništi ukaz i ponovo raspiše izbore. U oba slučaja u tim izjavama je bio najglasniji premijer i lider GP URA.
