Kod reumatologa, endokrinologa često nema termina, reumatolog dostupan u drugoj polovini jula
Pacijenti u Kliničkom centru (KC) najduže čekaju pregled neurologa, endokrinologa i reumatologa. Kada je riječ o operacijama, 340 građana čeka na ortopediji, dok su 84 pacijenata na listi čekanja za kardio-hiruršku operaciju.
Kod izabranih doktora ovih dana nije moguće zakazati pregled endokrinologa i reumatologa, dok su prvi slobodni termini za neurologa 21. jul. Kod hematologa se čeka najmanje dva i po mjeseca.
Prema podacima KC, prvi slobodan termin kod urologa te ustanove je 12. jun, a psihologa 15. jun. Pregled kardiologa u najvećoj zdravstvenoj ustanovi moguće je obaviti od 19. juna.
Najmanje dva mjeseca građani moraju da čekaju na pregled u ambulanti za fizikalnu medicinu. Pregledi otorinolaringologa zakazuju se za sredinu ili kraj maja.
I pregledi magnetnom rezonancom čekaju se duže od mjesec.
U Institutu za bolesti djece KC najduže se čeka na pregled gastroenterologa i pulmologa – prvi slobodni termini su sredinom juna. Za nešto manje od dva mjeseca zakazuju se pregledi defektologa – oligofrenologa u Centru za autizam, kao i kod otorinolaringologa.
Djeci se ultrazvučni pregledi, kao i pregledi magnetnom rezonancom, mogu zakazati za prvu polovinu juna.
Direktorica KC Ljiljana Radulović juče je kazala da je sve kraći period čekanja na specijalističke preglede, a kao dobar primjer navela je da se na pregled magnetnom rezonancom čeka mjesec do mjesec i po.
”Kada su u pitanju specijalistički pregledi, najduže se čeka na internističke grane, na reumatologiju i endokrinologiju, neurologiju. Hirurški pregledi, pregledi dermatovenerologa i psihijatrijski pregledi se čekaju do mjesec i po. Na pregled kod neurologa u ovom momentu se čeka dva i po mjeseca”, istakla je Radulović.
Rekla je da rade sve što je u njihovoj moći, da imaju mnogo posla, te da doktori u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u našoj zemlji, njih 590, moraju na godišnjem nivou da obave 1.400.000 pregleda.
Ona je, gostujući na Televiziji Vijesti prije dva dana, kazala da će morati da povećaju broj prekovremenih radnih sati, ali i dopunskog rada.
”Koliko god bili umorni mi moramo da pružimo zdravstvenu uslugu. Moramo da skratimo vrijeme koje doktor provede da se odmara kući. Moramo sve da završimo, a veći dio ljekara pristaje na to jer shvataju da je to neophodno”, rekla je ona.
Ministarstvo zdravlja ranije je, u cilju smanjenja zloupotreba i smanjenja listi čekanja, predložilo da se zabrani dopunski rad u privatnom sektoru. Nakon protivljenja zdravstvenih radnika, u tom resoru su odlučili da koriguju sporni, predloženi član zakona na način što će i dalje dopuštati da zdravstveni radnici iz domova zdravlja, bolnica i KC rade u privatnom sektoru, ali pod posebnim uslovima i u samo jednoj ustanovi.
