Crna Gora obilježava državni praznik kulture, posvećen Petru II Petroviću Njegošu, jednom od najznačajnijih crnogorskih vladara, pjesnika i filozofa.
Njegošev dan građanima su čestitali najviši državni zvaničnici i političke partije.
Iako se Njegošev dan slavi već pet godina kao državni praznik, još ima onih kojima smetaju manifestacije posvećene velikoj istorijskoj ličnosti i njegovom djelu.
Crna Gora obilježava 13. novembar, državni praznik kulture, u znak sjećanja na rođenje velikana njene istorije, književnika, filozofa, vladike i vladara, Petra II Petrovića Njegoša.
„Blago onom ko dovijek’ živi, imao se rašta i roditi”, toliko godina nakon njegove smrti, njegovog fizičkog odlaska, mi i dalje razgovaramo o njemu i njegovom djelu i njegovom trajanju“, kazala je u emisiji Boje jutra na Televiziji Vijesti Svetlana Kalezić-Radonjić, profesorica na Univerzitetu Crne Gore (UCG).
Njegoš je djelom i vizijom trajno obilježio kulturni i duhovni identitet Crne Gore. Njegova književna djela ubrajaju se u najveća ostvarenja crnogorske i južnoslovenske književnosti.
„Ako pogledate obim opusa sa jedne strane u kvantitativnom smislu, a sa druge strane u kvalitativnom smislu snagu onih stihova koji su se pojedinačno izdvojili iz njegovih dijela, koje mi i dan-danas citiramo. Maltene ih citiramo kao sentence, kao gnome, kao neke poslovice. Priličan broj ljudi citira Njegoša i ne zna da je to Njegoš“, rekla je Kalezić-Radonjić.
Njegoš nije bio samo pjesnik, već i državnik i reformator. Postavio je temelje moderne crnogorske države, ustanovio izvršnu vlast i Senat, organizovao sudove, uveo poreze. Za njegove vladavine Crna Gora dobila je prvu državnu školu. Svjedočanstva o njegovom životu, radu i stvaranju države, čuvaju se u Biljardi, muzeju na Cetinju i na rodnim Njegušima.
„Ovdje imate ugovor Crne Gore i Austrije o razgraničenju… potpisan je 1841. godine … Izuzetno je značajan što time Habzburška monarhija, defakto priznaje samostalnost Crne Gore. Ova kuća i ovo mjesto je na neki način kolijevka vladarske kuće Petrović. Interesantno je to da su se svi oni, osim knjaza i kralja Nikole, rodili u ovim prostorijama“, kazao je istoričar Vukadin Nišavić.
Iako već petu godinu dan Njegoševog rođenja slavimo kao praznik kulture, ostaje otvoreno pitanje na koji način ga proslavljamo.
„Paradoksalno, često možete pronaći bolje proslavljanje Njegoša u nekoj srednjoj školi od strane nastavnika i učenika koji su to shvatili kao neku vrstu kreativnog zadatka, nego od institucija“, rekla je Kalezić Radonjić.
A upravo je kretivni zadatak učenika i nastavnika rožajske Gimnazije o životu i književnom stvaralaštvu Petra II Petrovića Njegoša, zasmetao nekadašnjem visokom funkcioneru Bošnjačke stranke (BS) Adnanu Muhoviću.
„Ako ovo dozvolimo rožajskoj gimnaziji, bolje da kao narod ne postojimo. Bošnjačko vijeće i Bošnjačka stranka da se uključe i ne dozvole ovu sramotu“, napisao je Muhović na društvenoj mreži Fejsbuk.
Stav člana BS-a poznat je od ranije, kad je Njegoša nazivao „krvnikom“ Bošnjaka i ghenocidnom pjesnikom.
Ovakve i slične reakcije Kalezić Radonjić objašnjava nepoznavanjem Njegoševog rada i djela.
„Primijetićete zapravo da najglasnije struje u tom smislu dolaze od onih koji su polupoznavaoci Njegoša ili koji se njegovim djelom nikada nisu bavili na sistematičan način“, rekla je Kalezić Radonjić.
Povodom Njegoševog praznika neradna su dva dana. Praznik crnogorske kulture građanima su čestitali državni čelnici i političke partije.
