Rusija je napala bolnicu u centru Kijeva, u blizini nekoliko zapadnih ambasada, nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da su ograničenja brzine sistema Staršild kompanije SpejsIks otežala Ukrajini obaranje neprijateljskih dronova, piše danas britanski list Gardijan.
Tri osobe su povrijeđene kada je dron oko tri sata jutros udario u Nacionalni institut za traumatologiju i ortopediju, pogodivši drugi sprat bolnice i susjednu zgradu iz 19. vijeka.
U međuvremenu, Rusija je saopštila da je tokom noći oborila gotovo 1.200 ukrajinskih dronova, u jednom od najmasovnijih napada bespilotnim letjelicama koje je Kijev izveo. Ruske vlasti navele su da su najmanje četiri osobe poginule u južnoj Volgogradskoj oblasti.
Eksplozija u Kijevu razbila je prozore na obližnjim zgradama, uključujući i zgradu Nacionalne akademije umjetnosti, koja se nalazi preko puta bolnice. Šestospratna bolnica smještena je u Ševčenkivskom okrugu, nedaleko od ambasada Danske i Rumunije, kao i kafića i parka popularnog među vlasnicima pasa.
Dok se iz zapaljene zgrade širio gust dim, a vatrogasci izvodili ošamućene pacijente na sigurno, jedan od svjedoka, Oleksandr, koji je stajao u dvorištu, rekao je da su pacijenti za dlaku izbjegli direktan udar.
„Spavali smo kada je odjeknula snažna eksplozija. Svi smo odmah skočili iz kreveta. Svuda po podu bilo je razbijenog stakla. Ljudi su trčali na sve strane… Da je pogodilo samo malo više ulijevo, posljedice bi bile mnogo gore. Osjetili smo udarni talas. Gađati ranjenike – to je zaista podlo. Rusija napada sve. Tamo gdje živim, bombe neprestano pogađaju višespratnice. Nije ih briga gdje ih bacaju niti gdje će pasti“, rekao je.
Rusija je posljednjih dana intenzivirala napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu, gađajući elektrane, putničke vozove i dva mosta preko rijeke Dnjepar. Ukrajina tvrdi da su ti napadi dio kampanje terora čiji je cilj da se iscrpljeno stanovništvo primora na kapitulaciju.
Zelenski je u četvrtak izjavio da sistem Staršild, kojim upravlja kompanija SpejsIks čiji je vlasnik Ilon Mask, a koja je pod nadzorom Pentagona, ponovo ima ozbiljne smetnje u radu, nakon neobjašnjivog usporavanja prošlog mjeseca.
Prema njegovim riječima, pojedine ruske bespilotne letjelice uspjele su da probiju ukrajinsku odbranu jer ukrajinski sistemi za presrijetanje, koji se oslanjaju na američku satelitsku uslugu, nijesu mogli da dostignu brzinu neophodnu za obaranje neprijateljskih dronova. Staršild je vojna verzija Starlinka koju koriste ukrajinske oružane snage.
Bijela kuća još nije objasnila zašto je brzina usluge po drugi put ograničena, ali se to dogodilo nakon intenzivnih diplomatskih aktivnosti predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ove sedmice, tokom kojih je predsjednik SAD Donald Tramp, po svemu sudeći, vršio pritisak na Zelenskog da pristane na teritorijalne ustupke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, navodi Gardijan.
Trampovi izaslanici, njegov zet Džared Kušner i investitor u nekretnine Stiv Vitkof, sastali su se u četvrtak sa Putinom u Moskvi. Potom su otputovali u Dablin kako bi Zelenskog obavijestili o razgovorima, koji su uslijedili nakon trilateralnih pregovora održanih u utorak i srijedu u Abu Dabiju.
Pregovarači Kremlja insistiraju da Ukrajina preda četiri ukrajinske oblasti, uključujući gradove i sela koje ruske snage nijesu uspjele da osvoje. Takođe zahtijevaju uspostavljanje nove „bezbjednosne arhitekture“ u Evropi, što bi u praksi značilo povratak NATO-a na položaje koje je imao prije 1997. godine, odnosno prije pristupanja istočnoevropskih zemalja Alijansi.
Istovremeno, Moskva ne želi da evropske države učestvuju u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, koji se vode uz posredovanje SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je u četvrtak da Evropa mora da učestvuje u tim razgovorima, budući da je „američka podrška“ Kijevu prestala.
„Bez Evropljana nema podrške Ukrajini. Na kraju krajeva, mi ćemo biti ti koji će definisati i odlučivati o sopstvenoj budućoj bezbjednosti kao Evropljani, rekao je Makron.
U međuvremenu, ruski napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu tokom noći izazvali su nestanke struje u 12 oblasti, saopštio je zamjenik ministra energetike Artem Nekrasov. Pogođene su Dnjepropetrovska, Donjecka, Zaporoška, Žitomirska, Kijevska, Nikolajevska, Odeska, Rovenjska, Sumska, Harkovska, Hmeljnicka i Černigovska oblast.
„Radnici energetskog sektora rade pojačanim tempom, ali novi napadi i stalne uzbune za vazdušnu opasnost otežavaju i usporavaju popravke“, rekao je Nekrasov.
U Kijevu je direktor ortopedske bolnice Roman Derkač izjavio da je pružanje medicinskih usluga privremeno obustavljeno dok traje raščišćavanje posljedica napada. Trideset pacijenata evakuisano je na sigurno.
