Senat Prijestonice održao sjednicu, razgovarali o žičari, Žabljaku Crnojevića, stadionu, spomeniku na Košćelama…
Kulturno-istorijsko nasljeđe Cetinja predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosti Crne Gore i važan razvojni potencijal prijestonice, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
Na Cetinju je danas, u rezidenciji Predsjednika Crne Gore, održana 14. sjednica trećeg saziva Senata Prijestonice, kojoj je predsjedavao Milatović, a na kojoj su razmatrana pitanja od značaja za razvoj prijestonice i očuvanje njenog kulturno-istorijskog nasljeđa, saopštio je Milatovićev kabinet.
Na sjednici su razmatrani izvještaj o realizaciji programa razvoja Cetinja za 2025. godinu, program razvoja prijestonice za 2027, kao i pitanja od značaja za valorizaciju kulturno-istorijskog nasljeđa i unapređenje razvojnih potencijala prijestonice.
„Cetinje čuva ključne stranice crnogorske istorije, državnosti i kulture. Naša je obaveza da to nasljeđe odgovorno sačuvamo, ali i da ga kvalitetnom valorizacijom približimo novim generacijama i učinimo snažnijim dijelom kulturne i turističke ponude Crne Gore“, poručio je Milatović.
U fokusu sjednice bio je program razvoja Cetinja za 2027. godinu, koji, kako se ističe u saopštenju, predstavlja osnov za planiranje i realizaciju projekata usmjerenih na unapređenje infrastrukture, stvaranje uslova za nova ulaganja i radna mjesta, razvoj turizma i očuvanje kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti prijestonice.
Kroz razmatranje izvještaja o realizaciji programa razvoja prijestonice za 2025, gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković istakao je da ostvareni rezultati u proteklom periodu predstavljaju potvrdu posvećenog rada i zajedničkog djelovanja na realizaciji razvojnih prioriteta Prijestonice.
„Zadovoljstvo nam je što možemo konstatovati da su svi projekti planirani Programom razvoja Prijestonice za 2025. godinu realizovani ili je njihova realizacija započeta kroz višegodišnje investicione cikluse. To je rezultat zajedničkog rada i odgovornog pristupa planiranju i korišćenju raspoloživih sredstava, sa jasnim ciljem da se ulaganja pretoče u konkretne koristi za naše građane, unaprijede kvalitet života i stvore čvrsti temelji za dalji razvoj Cetinja”, poručio je Đurašković.
Tokom sjednice, razmatrana je i druga faza projekta žičare Kotor–Lovćen, koja podrazumijeva povezivanje Cetinja sa Ivanovim Koritima i postojećom trasom žičare od Kotora do Lovćena. Realizacija tog projekta, ukazuje Milatovićev kabinet, doprinijela bi boljoj saobraćajnoj i turističkoj povezanosti prijestonice sa Lovćenom i Bokom kotorskom, dodatno unaprijedila turističku ponudu i otvorila nove mogućnosti za valorizaciju prirodnih i kulturnih potencijala tog područja.
Kao jedna od tačaka dnevnog reda, razmatrana je i informacija o projektu valorizacije Žabljaka Crnojevića, lokaliteta izuzetnog istorijskog značaja koji predstavlja važan dio crnogorskog kulturnog nasljeđa. Prisutni su istakli značaj adekvatne zaštite i valorizacije tog lokaliteta koji, kako su naveli, pruža mogućnost za unapređenje turističke ponude, afirmaciju istorijskog značaja tog područja i njegovo bolje predstavljanje domaćoj i međunarodnoj javnosti.
Senat se bavio i pitanjem podizanja spomenika na Košćelama, u znak sjećanja na jedan od najznačajnijih događaja Trinaestojulskog ustanka. Tom prilikom, istaknuta je važnost očuvanja sjećanja na slobodarsku i antifašističku tradiciju Crne Gore, kao i obaveza da se istorijsko nasljeđe sačuva i približi budućim generacijama, piše u saopštenju.
U okviru tekućih pitanja, razmatrana je i dinamika završetka radova na fudbalskom stadionu na Cetinju, jednom od značajnih infrastrukturnih projekata za razvoj sporta u prijestonici. Tim povodom, donesen je zaključak kojim se ukazuje na potrebu hitnog preduzimanja aktivnosti u cilju završetka izgradnje i stavljanja stadiona u funkciju. Istaknut je značaj tog projekta za unapređenje uslova za razvoj fudbala, rad sportskih klubova i mlađih selekcija, kao i za organizaciju utakmica klupskog i reprezentativnog karaktera.
Sjednici su prisustvovali: gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, ministarka kulture Tamara Vujović, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, predsjednica Skupštine Prijestonice Milena Vujović i predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Ljubiša Stanković.
