Pistaći su mnogo više od ukusne grickalice. Ovi orašasti plodovi bogati su biljnim proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima koji mogu imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja.
Kada se jedu umjereno i kao dio uravnotežene ishrane, mogu doprinijeti zdravlju srca, očiju i sistema za varenje.
Pistaći sadrže nezasićene masne kiseline i fitosterole koji mogu pomoći u održavanju zdravog nivoa holesterola. Zbog toga se njihova umjerena konzumacija može uklopiti u ishranu koja doprinosi očuvanju zdravlja srca.
Osim zdravih masti, dobar su izvor biljnih proteina i vlakana. Ove hranljive materije doprinose osjećaju sitosti, dok vlakna pomažu normalnom funkcionisanju sistema za varenje.
Pistaći sadrže i lutein i zeaksantin, antioksidanse koji se nalaze u mrežnjači oka i imaju ulogu u očuvanju zdravlja vida. Tu je i vitamin B6, važan za normalno funkcionisanje nervnog i imunološkog sistema, kao i za stvaranje crvenih krvnih zrnaca.
Iako su bogati hranljivim materijama, pistaći imaju i značajnu energetsku vrijednost, pa je važno voditi računa o količini. Uobičajena porcija iznosi oko 30 grama, što je približno 45 do 50 pistaća, u zavisnosti od njihove veličine.
Zahvaljujući kombinaciji proteina, vlakana i masti, mogu pomoći da duže ostanemo siti i tako predstavljati koristan dio uravnotežene ishrane. Ipak, sami po sebi ne garantuju gubitak kilograma, a ukupan efekat zavisi od cjelokupnih prehrambenih navika.
Najbolji izbor su neslani pistaći, jer se tako izbjegava dodatni unos soli. Mogu se jesti kao užina ili dodavati u salate, ovsene pahuljice i druga jela.
Osobe koje su alergične na pistaće ili druge orašaste plodove treba da ih izbjegavaju. Zbog njihove kalorijske vrijednosti preporučuje se umjerenost, posebno ako se prati ukupan dnevni unos energije.
Pistaći mogu biti vrijedan dio raznovrsne ishrane, ali najveću korist donosi kombinacija uravnoteženih obroka i zdravih životnih navika.
