Više od 250.000 ljudi u Srbiji živi s depresijom, a stručnjaci upozoravaju da se adekvatno liječi tek svaki četvrti pacijent.
Depresija je jedan od najčešćih mentalnih poremećaja i vodeći uzrok invaliditeta u svijetu, a pravovremeno prepoznavanje simptoma i adekvatno liječenje od ključnog su značaja za oporavak.
Depresija nije samo tuga ili prolazno neraspoloženje, već psihijatrijski poremećaj koji se može ispoljiti gubitkom zadovoljstva i interesovanja, manjkom energije, promjenama sna i apetita, teškoćama u razmišljanju i motivaciji, kao i povlačenjem iz društva.
Može pogoditi svakoga, bez obzira na godine, pol ili društveni status, dok su riziku posebno izložene osobe koje su doživjele velike životne gubitke ili teške stresne događaje, kao i osobe koje se suočavaju s bolestima zavisnosti.
Žene češće obolijevaju od depresije nego muškarci, dok su posebno ranjive starije osobe koje žive same. U težim slučajevima depresija može imati i tragičan ishod, zbog čega je važno prepoznati promjene u ponašanju i raspoloženju i reagovati na vrijeme.
Podrška porodice i prijatelja može biti važna u prepoznavanju problema i ohrabrivanju osobe da potraži stručnu pomoć.
Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, Institut za mentalno zdravlje organizovao je 8. oktobra u Narodnom muzeju u Beogradu tribinu „Umjetnost oporavka, realna iskustva za prave promjene“.
U fokusu su značaj očuvanja mentalnog zdravlja, destigmatizacija i važnost podrške, a predstavljene su i aktivnosti Centra za mlade CEZAM, koji je od maja organizaciono postao dio Instituta za mentalno zdravlje.
„Posebno moramo da obratimo pažnju na depresivno raspoloženje, depresiju i suicidalnost kod mladih, jer su oni posebno vulnerabilna populacija, a upravo se kod njih mogu javiti različite psihičke teškoće. Kada je riječ o depresiji, jedan od velikih problema jeste to što se pacijenti ne liječe adekvatno.
Jedna studija iz Velike Britanije pokazala je da svega oko 25 odsto pacijenata s depresijom dobija adekvatno liječenje. Adekvatno liječenje znači da pacijent dobija odgovarajući antidepresiv, u odgovarajućoj dozi i dovoljno dugo.“
Problem predstavlja i često neadekvatna upotreba benzodiazepina kod pacijenata s depresijom. Oni mogu da smire čovjeka i pomognu mu da zaspi, ali nemaju efekat na depresivno raspoloženje.
Poseban izazov predstavljaju pacijenti s terapijski rezistentnom depresijom i oni kod kojih postoji suicidalnost. Za pacijente s terapijski rezistentnom depresijom postoji savremena terapija čija su visoka efikasnost i bezbjednost potvrđene u kliničkim studijama.
Budući da se ova terapija ne nalazi na Listi ljekova Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, njena primjena zahtijeva složenu proceduru.
„Nadamo se razumijevanju države da će ova terapija postati dostupna širokom krugu pacijenata, čime će se značajno unaprijediti njihovo liječenje“, ističe prof. dr Čedo Miljević, predsjednik Udruženja psihijatara Srbije.
Depresija može izazvati poteškoće u svim aspektima života – u porodici, školi, na poslu i u društvenim odnosima.
Studija sprovedena u četiri evropske zemlje pokazala je da depresija ima veći uticaj na zdravstveni status, funkcionisanje i kvalitet života nego artritis, maligne bolesti ili kardiološka oboljenja.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je ulaganje u mentalno zdravlje ekonomski opravdano – svaki dolar uložen u unapređenje liječenja depresije i anksioznosti donosi povrat od četiri dolara kroz bolje zdravlje i sposobnost za rad.
„Depresiju je važno prepoznati na vrijeme i liječenje započeti što ranije. Danas postoji više terapijskih pristupa, a u praksi se najčešće kombinuju farmakoterapija i psihoterapija. Terapija oralnim antidepresivima efikasna je kod većine pacijenata sa simptomima depresije.
Međutim, kod oko 15 odsto pacijenata ne dolazi do poboljšanja ni nakon primjene dva ili više različitih oralnih antidepresiva u adekvatnoj dozi i dovoljno dugo, i tada govorimo o terapijski rezistentnoj depresiji.
U svijetu savremeni pristup liječenju ovih pacijenata podrazumijeva primjenu inovativne terapije. Zato apelujemo da ova terapija postane dostupna pacijentima u Srbiji o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje“, objašnjava doc. dr med. Maja Pantović Stefanović iz Udruženja psihijatara Srbije.
Podrška porodice, prijatelja i zajednice ima veoma važnu ulogu u procesu oporavka od depresije, ali je jednako važno da osoba zna da nije sama i da postoji mjesto na kojem može da dobije razumijevanje, podršku i informacije.
Udruženja „Herc“ i „Videa“ i ove godine učestvuju na Beogradskom festivalu mentalnog zdravlja, a povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. oktobra biće organizovan panel „Između nevidljivosti i prava“, posvećen pravnoj pomoći i podršci osobama s mentalnim poteškoćama, kao i interaktivna psihološko-edukativna radionica „Nevidljivo, ali stvarno“ u Kući umjetnica u Beogradu.
„Udruženja pacijenata imaju značajnu ulogu upravo u tome da smanjuju stigmu, ohrabre ljude da potraže stručnu pomoć i budu im podrška tokom procesa oporavka. Kroz naše aktivnosti želimo da otvorimo prostor za razgovor o mentalnom zdravlju i pokažemo da problemi s kojima se ljudi suočavaju nijesu nevidljivi niti manje važni.
Organizujemo psihološka savjetovališta i radionice za sve kojima je potrebna ovakva vrsta podrške, a savjetovališta vode psihoterapeuti u edukaciji uz stručnu superviziju. Festival je još jedna prilika da razgovaramo, informišemo i povežemo ljude s podrškom koja im je dostupna“, kaže Larisa Despotović, predsjednica udruženja „Herc“.
