Crna Gora i dalje ima ozbiljne ekološke probleme, posebno kada je riječ o upravljanju otpadom, zagađenju vazduha i prečišćavanju voda, poručuju iz NVO Green home. Upozoravaju i na opasnost od crvenog mulja, piše RTV Podgorica.
Crna Gora treba da slavi prirodne i biodiverzitetske vrijednosti, čemu u prilog ide i podatak da Naturom 2000, koja je najveća svjetska ekološka mreža, polovina teritorije države zaslužuje da bude dio zaštićenih područja. Na drugoj strani, problemi kada je riječ o ekologiji su brojni, kako lokalni, tako i sistemski, smatra izvršna direktorica NVO Green home Azra Vuković.
„I dalje imamo ozbiljnih problema u oblasti upravljanja otpadom, mi i dalje imamo ozbiljnih problema vezano za zagađenje vazduha, odnosno kvalitet vazduha. Takođe imamo problem u oblasti prečišćavanja voda. Dakle, to su sve ključne oblasti u kojima imamo izrazito velike probleme, posebno zato što su neophodna izuzetno velika finansijska sredstva kako bi se obezbijedila infrastruktura“, kazala je Vuković za TV PG.
Komentarišući najave da će poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, biti zatvoreno do kraja godine, Vuković naglašava da su zakoni u najvećoj mjeri usaglašeni sa direktivama EU.
„Ako govorimo o onome šta nam se dešava na terenu, onda tu itekako imamo prostora za poboljšanje stanja i za dalji rad. Ne samo prostora, nego i potrebu da na tome radimo“, podvukla je Vuković.
Već decenijama, jedna od crnih ekoloških tačaka države je i bazen crvenog mulja Kombinata aluminijuma, smješten u Zetskoj ravnici, koja hrani Podgoricu i veliki dio Crne Gore.
„Imali smo određena obećanja sa nivoa države i pokretanje određenih procedura. Naravno, jasno je da taj proces i dalje nije završen i da je to pitanje i dalje goruće za tu oblast i pitanje koje itekako šteti i kvalitetu života i zdravlju građana u neposrednoj okolini, ali ne samo njima. Možemo govoriti i o širem kontekstu, s obzirom na vezu tog prostora sa proizvodnjom hrane i na kraju, svi mi koristimo hranu manje više iz tog prostora“, ističe Vuković.
Smatra da građani nijesu dovoljno svjesni značaja očuvanja životne sredine.
„Nijesmo svjesni ni šta unosimo, ni šta udišemo, ni koliko se zapravo izlažemo zagađujućim materijama koje mogu da pokrenu nekeprocese u našem organizmu. To nijesu procesi koji su zanemarljivi. Nažalost, dosta zagađenja upravo pokreće tumore, pa onda imamo teškebolesti i tako dalje“, naglašava Vuković.
Svijest o tome koliko kroz vazduh, hranu i vodu štetnih materija unosimo u ogranizam treba da doprinese drugačijem odnosu prema sebi i životnoj sredini, poručila je Vuković.
