Mađarska će uskoro objaviti desetine hiljada dokumenata koji do sada nijesu bili dostupni široj javnosti, a u kojima se nalaze imena osoba koje su službe državne bezbjednosti iz komunističkog perioda vodile kao oficire, doušnike, saradnike ili mete za regrutaciju tokom mađarske diktature u 20. vijeku, prenio je Asošiejtid pres (AP).
Mađarska, koja je 1990. godine mirno prešla u demokratiju dok se Sovjetski Savez raspadao, provela je više od četiri decenije pod komunističkom vlašću, tokom koje je razgranati aparat državne bezbjednosti pomno nadzirao građane i njihovu lojalnost socijalističkoj vlasti.
AP podsjeća da je služba državne bezbjednosti, pored svojih stalnih agenata i službenika, regrutovala i građane, često ucjenom ili pod drugim vrstama pritiska, kako bi nadzirali kolege, prijatelje, komšije i rođake i o njima izvještavali svoje nadređene.
Predstojeće objavljivanje dosijea, za koje je Istorijski arhiv službi državne bezbjednosti danas saopštio da će biti sprovedeno u dvije faze, počev od 4. novembra, dio je nastojanja nove mađarske vlade desnog centra da uvede veću transparentnost u rad države.
Nakon konferencije za novinare održane danas u arhivu, generalni direktor arhiva Gerge Bendeguz Čeh rekao je za AP da je pitanje objavljivanja tih dosijea sporno još od demokratske tranzicije Mađarske prije 36 godina, uglavnom zato što bi njihovo objavljivanje, kako je kazao, vjerovatno kompromitovalo političare koji su tada bili na funkcijama.
„Ovo je stara rasprava. Mađarsko društvo od promjene režima nije uspjelo ni da proguta ni da ispljune ovaj problem“, rekao je Čeh.
Međutim, ubrzo nakon što je njegova partija Tisa u aprilu ubjedljivo pobijedila bivšeg mađarskog lidera Viktora Orbana na izborima, 45-godišnji premijer Peter Mađar je rekao da će njegova nova vlada „ispuniti jedno od najvažnijih obećanja demokratske tranzicije: postojeću dokumentaciju učinićemo javnom i dostupnom za pretragu“.
Dosijei, koji su ranije bili dostupni samo bliskim rođacima osoba čija se imena u njima pominju i istraživačima, biće dostupni putem pretražive onlajn baze podataka. Arhiv procjenjuje da se u njima nalazi između 50.000 i 60.000 imena.
Korisnici će moći da zatraže podatke o službenicima državne bezbjednosti, doušnicima ili osobama koje su bile mete za regrutaciju, pretragom po imenu, datumu ili mjestu rođenja, imenu majke, kodnom imenu, kao i vrsti ili broju dokumenta.
Dio dokumenata biće redigovan kako bi se zaštitili osjetljivi lični podaci, uključujući zdravstvenu dokumentaciju, podatke o zavisnostima, seksualnom životu i seksualnoj orijentaciji. Očekujući veliki broj posjeta sajtu, arhiv je bazu podataka smjestio na spoljne servere kako bi izbjegao preopterećenje sopstvenog sistema.
Druga faza objavljivanja zakazana je za 25. februar, kada će javnosti biti dostupno oko 9.000 „B dosijea“ – spisa koji mogu imati i po nekoliko stotina stranica, a sadrže detaljne podatke o pojedincima koji su bili regrutovani ili su bili mete za regrutaciju.
Direktor arhiva Čeh rekao je da vlade koje naslijede diktatorske režime rijetko objavljuju imena nekadašnjih agenata i doušnika, a još rjeđe dokumentaciju tako detaljnu poput one koju Mađarska sada namjerava da učini javnom.
„Ovakvo radikalno otvaranje arhiva nikada se ranije nije dogodilo nigdje“, rekao je Čeh. „Sada zaista možemo da saznamo ko su bili tajni saradnici ili doušnici državne bezbjednosti.“
