Iznenadna smrt grčke pop zvijezde je pojačala pritisak na vladu u Atini da reaguje zbog unosne, ali slabo regulisane industrije podmlađivanja i sektora privatnih klinika i centara koji nude tretmane za uljepšavanje, detoksikaciju i podmlađivanje, objavio je Politiko.
Pjevač Jorgos Mazonakis (54) preminuo je od srčanog udara ranije ovog mjeseca tokom plazmafereze – medicinskog postupka koji se najčešće koristi u liječenju autoimunih oboljenja, ali ga velnes klinike nude i kao tretman za “detoksikaciju cijelog tijela” i produženje životnog vijeka, piše briselski portal. Tretman je obavljen u privatnoj klinici u centru Atine koja, prema riječima ministra zdravlja Adonisa Georgijadisa, nije imala dozvolu za izvođenje tog postupka.
Poslije smrti pjevača, sektor uljepšavanja i podmlađivanja našao se pod snažnim nadzorom, a Politiko navodi da zdravstveni stručnjaci, ljekarska udruženja i grčka opozicija upozoravaju da u toj oblasti djeluje veliki broj neregulisanih klinika koje nude sporne medicinske tretmane, među kojima su hormonsko “balansiranje”, programi detoksikacije, holističke terapije i šamanske prakse.
Grčka Nacionalna uprava za transparentnost je posljednjih dana otkrila niz navodnih nepravilnosti uključujući estetske centre koji rade transplantaciju kose bez prisustva dermatologa i banke matičnih ćelija koje posluju bez dozvole.
Zabilježeni su i slučajevi u kojima su ljekari navodno izdavali recepte putem interneta bez fizičkog pregleda pacijenata, kao i klinike koje su radile bez prisustva ljekara.
Detalji Mazonakisove smrti šokirali su grčku javnost, a prema podacima prikupljenim tokom istrage postoji neobjašnjiv razmak od 87 minuta između trenutka kada je pjevač izgubio svijest i poziva hitnoj pomoći. Vlasti su, kako prenosi Politiko, utvrdile i da su zaposleni u klinici u kojoj je preminuo na internetu pretraživali metode hitne reanimacije.
Privatna medicinska ustanova “The Stem Cell Clinic”, koja se nalazi u elitnom dijelu centra Atine, i ranije je imala prekršaje, saopštilo je Atinsko ljekarsko udruženje (ISA), koje je obavljalo inspekcijske kontrole i jednom izreklo novčanu kaznu. Dvoje ljekara koji vode kliniku sada se suočavaju sa krivičnim optužbama, uključujući ubistvo sa mogućim umišljajem.
Rukovodilac klinike, patolog Ilijas Teodoropulos tvrdi da nije bio neposredno uključen u medicinski postupak kojem je Mazonakis bio podvrgnut, jer je pjevač bio pacijent njegove supruge Joane Gake. Gaka, koja je takođe ljekarka, navodi da je postupala u skladu sa medicinskim protokolima.
Ustanova u kojoj je preminuo Mazonakis reklamirala je usluge za produženje životnog vijeka i tretmane protiv starenja, ali, kako navode grčki mediji, nije imala dozvolu za izvođenje plazmafereze, koja se može obavljati samo u potpuno opremljenim bolnicama.
Tužilaštvo je naložilo istragu o mogućoj krivičnoj odgovornosti Atinskog ljekarskog udruženja kako bi se utvrdilo da li je pravilno sprovodilo inspekcije, nadziralo ljekarske licence i postupalo po relevantnim prijavama.
Skandal stvara probleme vladajućoj Novoj demokratiji, koju opozicija i zdravstveni stručnjaci optužuju da je žmurila na tamnu stranu grčkog velnes sektora.
Nakon dolaska na vlast 2019. godine, vlada je ukinula SEYYP, specijalizovanu jedinicu zdravstvenih inspektora, čime je regulatorni nadzor podijeljen između lokalnih ljekarskih udruženja i Nacionalne uprave za transparentnost.
“Sedam godina kasnije, rezultat je ogroman jaz u nadzoru. Zdravstvene usluge funkcionišu bez sistematske kontrole”, saopštila je ljevičarska stranka Elas.
Georgijadis je rekao da se “ne bi protivio” ponovnom uspostavljanju SEYYP-a, ali je nekoliko dana kasnije ublažio taj stav.
Ministra zdravlja su opozicione stranke optužile za promovisanje medicinskih dezinformacija i sumnjivih praksi. Dok je krajem 2010-ih radio za prodajni kanal na grčkoj televiziji, reklamirao je “nanobioničke prsluke”, tvrdeći da poslije nekoliko dana korišćenja “sav bol nestaje”.
Ministar je prošlog utorka u objavi na društvenim mrežama naveo da je to bila “greška iz prošlosti” i da su ti proizvodi birani isključivo iz komercijalnih razloga.
Tokom mandata na čelu Ministarstva zdravlja, Georgijadis je redovno promovisao privatne zdravstvene usluge, a Politiko podsjeća da je prošle godine posjetio kliniku za dugovječnost u Atici i pozvao na ulaganja u grčki zdravstveni sektor, s ciljem privlačenja imućnih posjetilaca sa Bliskog istoka.
U intervjuima je govorio i o kremama protiv starenja, transplantaciji kose i tretmanima botoksom koje je i sam koristio.
Nakon sve snažnijih kritika na račun industrije zdravlja i podmlađivanja poslije Mazonakisove smrti, Georgijadis je najavio formiranje odbora koji bi trebalo da uspostavi jasan institucionalni okvir za usluge produženja životnog vijeka, regenerativnu medicinu i srodne medicinske procedure.
“Neću zabraniti usluge za produženje životnog vijeka u Grčkoj”, rekao je za državnu televiziju ERT, navodeći da je riječ o oblasti medicinskih usluga koja se brzo razvija širom svijeta i da se slični servisi razvijaju i u zemljama poput Njemačke, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Turske.
Elias Mosialos, direktor LSE Healtha, jednog od vodećih svjetskih multidisciplinarnih istraživačkih centara, kaže da je Grčka nekada bila među predvodnicima kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti i medicinskoj praksi. U okviru reformi sprovedenih tokom programa finansijske pomoći 2010. i 2011. godine uvedeni su elektronski recepti, čime je zemlja po evropskim standardima bila među pionirima.
“Ali sistem se tu zaustavio. Kartoni pacijenata nijesu pratili taj razvoj, a digitalna infrastruktura koja je mogla da postane okosnica modernog zdravstvenog sistema ostala je napola izgrađena”, rekao je Mosialos za Politiko.
“Nedostaju osnovne stvari: nema sistematske kontrole kvaliteta usluga koje pacijenti dobijaju, niti planiranja specijalnosti i vještina koje će zemlji biti potrebne za deset godina, u društvu čije stanovništvo istovremeno stari i smanjuje se”, dodao je.
Panhelensko ljekarsko udruženje pozvalo je Ministarstvo zdravlja da dosljednije sprovodi zakone kako bi javnost bila zaštićena od obmanjujućeg oglašavanja medicinskih procedura, tretmana i zdravstvenih usluga.
Prošle sedmice Georgijadis je obećao ponovno uređivanje te oblasti i predstavio novi plan za korišćenje vještačke inteligencije za praćenje objava ljekara na društvenim mrežama i njihovih oglasa, kako bi se otkrila moguća kršenja propisa koji regulišu rad privatnih zdravstvenih ustanova. Sistem je nazvan “Medwatch”.
“Medwatch i aplikacija sa QR kodom odgovaraju na usko pitanje: da li klinika ima dozvolu za rad i da li se oglašava pošteno”, rekao je Mosialos.
“To su razumne stvari koje treba provjeravati, ali one ništa ne govore o tome da li je zdravstvena usluga koju pacijent dobija zaista kvalitetna. Dozvola za rad je samo osnovni minimum; kvalitet je sasvim drugo pitanje, a upravo je to pitanje koje Grčka nikada nije ozbiljno postavila”, dodao je.
