Crna Gora čvrsto vjeruje da članice Ujedinjenih nacija moraju više ulagati u međunarodnu saradnju kako bi se: osiguralo poštovanje međunarodnog prava, uključujući međunarodno pravo ljudskih prava i međunarodno humanitarno pravo; zaštitila i poštovala suverena jednakost i teritorijalni integritet svih država; i obnovila posvećenost mirnom rješavanju svih sporova.
To piše u platformi za učešće Crne Gore na Generalnoj debati 81. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, od 22. do 28. septembra, usvojenoj na jučerašnjoj sjednici Vlade.
Predsjednik države Jakov Milatović će, u ime Crne Gore, učestvovati u generalnoj debati, a u delegaciji će biti potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar zdravlja Vojislav Šimun.
Tema ovogodišnje debate je: „Vraćanje povjerenja, upravljanje transformacijama: Ujedinjene nacije koje ispunjavaju očekivanja svih.“ Okupiće šefove država i vlada i ministre vanjskih poslova država članica Ujedinjenih nacija.
Sedmica na visokom nivou obuhvatiće sastanke posvećene: 40. godišnjici od usvajanja Deklaracije o pravu na razvoj; 25. godišnjici od usvajanja Durbanske deklaracije i programa akcije; prevenciji, pripremljenosti i odgovoru na pandemije; posljedicama porasta nivoa mora; kao i totalnoj eliminaciji nuklearnog oružja.
„Na marginama debate biće održani brojni sastanci, panel diskusije i prateći događaji koji će pokriti širok spektar tema agende UN, uključujući sva tri stuba: mir i bezbjednost, ljudska prava i održivi razvoj. Debata se održava u uslovima visoko izraženih geopolitičkih podjela, tektonskih promjena i poremećaja u međunarodnim odnosima, i snažnog pritiska na Ujedinjene nacije i multilateralizam. Uprkos tome da Ujedinjene nacije sve teže uspijevaju da pruže odgovor na globalne i regionalne izazove, kao i gotovo potpunoj neučinkovitosti Savjeta bezbjednosti i njegovih rezolucija u uspostavljanju i očuvanju mira i bezbjednosti u uslovima savremene odnosa moći i interesa, predstojeća generalna debata daće potvrdu nezamjenjivosti i važnosti Ujedinjenih nacija i multilateralizma“, piše u Vladinom dokumentu.
Očekuje se, kako su kazali, da lideri svijeta ponude odgovore na „brojne i nikad kompleksnije izazove današnjice“, naročito u odnosu na bezbjednosne izazove i trostruku krizu životne sredine (klima, biodiverzitet i zagađenje), i predoče svoja očekivanja od budućeg generalnog sekretara, čija je selekcija u toku, a koji bi upravljanje organizacijom trebalo da preuzme 1. januara naredne godine i „doprinese revitalizaciji globalne saradnje“.
Vlada je navela i koji su prioriteti Crne Gore za 81. zasjedanje Generalne skupštine UN-a.
„U uslovima rastuće globalne nestabilnosti, fragmentacije i geopolitičkih podjela, praćenih kontinuiranim i ozbiljnim kršenjima međunarodnog prava širom svijeta, Crna Gora čvrsto vjeruje da članice Ujedinjenih nacija moraju više ulagati u međunarodnu saradnju kako bi se: osiguralo poštovanje međunarodnog prava, uključujući međunarodno pravo ljudskih prava i međunarodno humanitarno pravo; zaštitila i poštovala suverena jednakost i teritorijalni integritet svih država; i obnovila posvećenost mirnom rješavanju svih sporova“, piše u dokumentu.
Angažman Crne Gore u sistemu UN-a, dodaju, biće u potpunosti usklađen sa ciljevima i prioritetima utvrđenim nedavno usvojenom Nacionalnom strategijom vanjske politike za period 2026–2029. godine.
„Crna Gora će ostati pouzdan, kredibilan i predvidiv partner, otvoren za saradnju sa svim članicama u odbrani djelotvornog multilateralnog sistema, u čijem su središtu Ujedinjene nacije i ciljevi i principi Povelje Ujedinjenih nacija, kao i u očuvanju međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima“, poručuju iz Vlade.
Ističu i da će Crna Gora nastaviti da se u potpunosti usklađuje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije.
Crna Gora će, poručuju, podržavati i zalagati se za djelotvorniji i efikasniji sistem Ujedinjenih nacija, sposoban da odgovori na rastuće potrebe na terenu, u okviru sva tri stuba: mira i stabilnosti, ljudskih prava i održivog razvoja.
„Potvrđujući svoju posvećenost globalnom miru i bezbjednosti, Crna Gora će nastaviti blisku saradnju sa partnerima u NATO i Evropskoj uniji. Crna Gora će, takođe, nastaviti da bude snažan zagovornik agende Ujedinjenih nacija ‘Žene, mir i bezbjednost’, potvrđujući svoju posvećenost suštinskom učešću žena u procesima mira i bezbjednosti, kao i sprovođenju ove agende u okviru nacionalnih, regionalnih i multilateralnih okvira.“
Poseban naglasak, će kako su kazali, biti stavljen na stub ljudskih prava, naročito na unapređenje rodne ravnopravnosti, unapređenje prava osoba sa invaliditetom, zaštitu prava djeteta, kao i promociju dostojanstva i ljudskih prava LGBTIQ+ osoba.
„Obaveze koje proizlaze iz pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom, sprovođenje Agende za održivi razvoj do 2030. godine, Pakta Ujedinjenih nacija za budućnost, kao i relevantnih konvencija Ujedinjenih nacija čija je Crna Gora država ugovornica, predstavljaće sastavni dio opštih smjernica djelovanja Crne Gore tokom 81. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija“, rekli su iz izvršne vlasti.
Osim nacionalnog istupanja predsjednika Crne Gore u centralnom događaju debate, kako su kazali, Milatović, Ibrahimović i Šimun će, u okviru segmenta na visokom nivou učestvovati na više sastanaka.
Tako će učestvovati na: sastanku na visokom nivou o prevenciji, pripremljenosti i reagovanju na pandemije; ministarskom sastanku Jadranske povelje; samitu Međunarodne Krimske platforme; sastanku na visokom nivou „Ljudska prava za sve – od posvećenosti do kolektivne akcije”; sastanku EU i zvaničnika država Zapadnog Balkana; ministarskom okruglom stolu G77 i novih partnera: “Suzbijanje nasilja nad ženama i djevojkama omogućenog putem tehnologije”; sastanku na visokom nivou na temu Deklaracije o zaštiti humanitarnog osoblja; komemorativnom događaju povodom obilježavanja godišnjice napada na SAD 11. septembra 2002. godine; ministarskom događaju: Obezbjeđivanje odgovornosti za Ukrajinu, u organizaciji ko-predsjedavajućih Grupi prijatelja za odgovornost za agresiju na Ukrajinu; ministarskom sastanku Globalne alijanse za sprovođenje dvodržavnog rješenja (izraelsko-palestinsko pitanje); ministarskom sastanku učesnica CEI i SEECP u organizaciji rumunskog predsjedavanja – Regionalna saradnja u svijetu koji se mijenja: ostvarivanje stabilnosti, otpornosti i održivog rasta kroz saradnju zasnovanu na povjerenju i usmjerenu na rezultate; ministarskom sastanku Komisije UN za izgradnju mira; sastanku na visokom nivou malih evropskih država; ministarskom sastanku Grupe prijatelja za medijaciju – Šira koalicija za mir: Jačanje medijacije kroz inkluzivna partnerstva; kao i ministarskom sastanku Rimske koalicije za bezbjednost hrane i dostupnost đubriva.
Delegaciju Crne Gore za učešće na Generalnoj debati 81. zasjedanja Generalne skupštine UN-a vodiće Milatović.
U delegaciji će biti Ibrahimović i Šimun, dok su ostali članovi delegacije: ambasadorka Dragana Radulović, stalna predstavnica Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama; Jovan Mirković, ambasador Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama; Milena Čojić, državna sekretarka, Ministarstvo zdravlja; Adis Pepić, generalni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova; Nizaheta Kurpejović-Cikotić, generalna direktorica za multilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova; Pavle Karanikić, šef kabineta ministra vanjskih poslova; Zorka Kujović, ministarka savjetnica, u Stalnoj misiji Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku; Damir Šabanović, prvi savjetnik u Stalnoj misiji Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku; Perko Mijatović, šef Biroa za odnose sa javnošću u Ministarstvu vanjskih poslova; Marko Vujačić, prvi sekretar u Direkciji za Ujedinjene nacije, Ministarstvo vanjskih poslova; Tamara Volkov, prva sekretarka u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore; Jovana Bubanja, treća sekretarka u Stalnoj misiji Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku.
Troškove učešća delegacije Crne Gore na generalnoj debati 81. zasjedanja Generalne skupštine UN-a snosiće institucije pojedinačno.
