Ambasadori članica ponovo pregovaraju uoči isteka roka za produženje mjera protiv gotovo 3.000 ruskih državljana i subjekata
Evropska unija zapala je u ćorsokak zbog plana da sa liste sankcionisanih ukloni ruske milijardere Ališera Usmanova i Mihaila Fridmana, u okviru spornog kompromisa kojim bi bile produžene sankcije za gotovo 3.000 ljudi i kompanija optuženih da podržavaju rat Rusije protiv Ukrajine.
Ambasadori 27 država članica Evropske unije nijesu uspjeli da postignu dogovor na sastanku održanom rano jutros, što je bila njihova treća sjednica o toj temi za oko 24 sata. Visoke diplomate ponovo će se sastati kasnije danas, svega nekoliko sati prije isteka zakonskog roka.
Ukoliko dogovor ne bude postignut, sankcije protiv gotovo 3.000 ljudi i subjekata optuženih da podržavaju rat protiv Ukrajine isteći će na večeras u ponoć.
Na listi su Vladimir Putin, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, poslanici Dume, najveće ruske banke, energetske kompanije i vojno-industrijski kompleks.
EU može da dogovori i kratkoročno produženje sankcija dok se ne postigne dugoročniji sporazum, a rok je već jednom produžen za sedam dana. Jedan diplomata kazao je za Gardijan da je takav ishod vjerovatan.
Letonija se u posljednjem trenutku pojavila kao prepreka postizanju dogovora. Kao i mnoge druge države članice, ta baltička zemlja snažno se protivi uklanjanju imena sa liste sankcionisanih, što zahtijevaju Francuska i Slovačka.
Premijer Letonije Andris Kulbergs objavio je kasno u ponedjeljak veče da ne može da prihvati predloženi kompromis – uklanjanje Usmanova i Fridmana sa liste sankcionisanih u zamjenu za produženje važenja crne liste sa gotovo 3.000 imena na 36 mjeseci, što je znatno duže od uobičajenog šestomjesečnog produženja.
„Produženje sankcija na 36 mjeseci bio bi pravi potez. Međutim, cijena za to ne smije biti jednostavno brisanje obje osobe sa liste sankcionisanih. Letonija ne može da prihvati TAKVU ponudu”, naveo je Kulbergs.
Dodao je da će njegova ministarka vanjskih poslova, Baiba Braže, raditi sa „Briselom i Parizom kako bi se pronašlo rješenje prohvatljivo za interese Letonije. Tražićemo podršku u EU za stav Letonije“.
Kada su se u ponedjeljak pojavili detalji očekivanog dogovora, ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha rekao je da je uklanjanje sa liste sankcionisanih „neprihvatljivo i da bi poslalo pogrešan signal Moskvi u trenutku kada pritisak treba pojačati“.
Francuska je razbjesnila i iznenadila države članice EU kada se ranije ovog mjeseca pridružila populističkoj vladi Slovačke u zahtjevu da Usmanov bude uklonjen sa liste sankcionisanih. Francuska je diplomatama EU saopštila samo da se takav zahtjev zasniva na razlozima nacionalne bezbjednosti.
Fajnenšl tajms je objavio da je taj potez povezan sa sporazumom o razmjeni zatvorenika sa Azerbejdžanom, koji uključuje oslobađanje francuskih državljana.
Azerbejdžan je, zajedno sa Organizacijom turkijskih država, i ranije lobirao kod zapadnih donosilaca odluka da Usmanov bude uklonjen sa lista sankcionisanih, opisujući ga kao „poznatog filantropa“ koji je gradio mostove između Zapada, Centralne Azije i šireg turkijskog svijeta.
Slovačka je tokom ljeta počela da lobira za uklanjanje Usmanova i milijardera Mihaila Fridmana sa liste sankcionisanih Evropske unije.
Luksemburg je tvrdio da bi i Fridman trebalo da bude skinut sa liste ukoliko Usmanov bude uklonjen. Fridman od Luksemburga traži 16 milijardi dolara odštete zbog zamrzavanja njegove imovine.
Pogledajte još:
