Najava predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da će Evropska unija razmotriti mogućnost da Kanada postane njena prva „pridružena članica“ iznenadila je države članice i izazvala zabrinutost zbog mogućih posljedica takvog aranžmana.
Tokom godišnjeg govora o stanju Unije u Strazburu, Fon der Lajen je poručila da je potrebno „hitno iznova osmisliti naša partnerstva“ i „izgraditi globalne koalicije za našu otpornost i naše demokratije“.
Kanada je u sve žešćem trgovinskom ratu sa administracijom američkog predsjednika Donalda Trampa, a kanadski premijer Mark Karni je ranije ove sedmice rekao da njegova zemlja želi „jedinstven savez“ sa EU, ali ne i članstvo.
Najava šefice EK je zatekla nacionalne prijestonice, koje prije govora nijesu bile pozvane da daju saglasnost za tu ideju, rekla su „Politiku“ trojica diplomata koji su tražili da ostanu anonimni. Za takav aranžman bila bi potrebna saglasnost država članica, dok status „pridružene članice“ nije predviđen ugovorima EU.
Rojters je uoči govora razgovarao sa sedam diplomata EU u Kanadi i Evropi, koji su rekli da se radi na produbljivanju saradnje u trgovini, odbrani i digitalnoj bezbjednosti, ali da na visokom nivou nije razmatran nikakav konkretan plan za sveobuhvatnije odnose Kanade i EU.
EU je i ranije bila rezervisana prema fleksibilnim oblicima povezivanja koji nemaju jasno definisan pravni status. Njemačka je u maju predložila da Ukrajina dobije status pridružene članice kao prelaznu fazu ka punopravnom članstvu, ali ta ideja nije dobila širu podršku.
„Niko zapravo ne zna šta to znači“, kazao je za „Politiko“ diplomata koji je posljednjih dana učestvovao u razgovorima s Komisijom o odnosima sa Kanadom. „Države članice su nastojale da obuzdaju očekivanja. Prema Otavi postoje samo simpatije, ali moramo da znamo detalje.“
Drugi diplomata je bio još direktniji, ocijenivši da bi Kanadi mogao biti ponuđen aranžman sličan sporazumima EU o dubokoj i sveobuhvatnoj zoni slobodne trgovine – modelu pristupa tržištu koji je ponuđen Gruziji, Moldaviji i Ukrajini – ali da nema mnogo podrške za dalje ekonomsko ili političko povezivanje.
„Države članice neće pristati ni na šta više od toga“, kazao je diplomata za briselski portal.
Treći diplomata je dodao da bi bilo kakav status pridruženog članstva zahtijevao izmjene temeljnih ugovora EU, što je, zbog nedostatka političke podrške, ocijenio „nemogućim“.
Prema riječima diplomata, dublje povezivanje otvorilo bi niz osjetljivih pitanja: kanadsku politiku davanja prednosti proizvodima Made in Canada, koja bi mogla biti u sukobu sa pravilima jedinstvenog tržišta; kanadsku industriju čelika, koja konkuriše evropskoj; oporezivanje automobila iz EU i ograničenja na uvoz evropskog alkohola, kao i različita pravila o genetski modifikovanim proizvodima.
Ipak, ambasadori država članica sastali su se prošle sedmice sa predstavnicima Evropske komisije i Evropskog savjeta i načelno podržali ideju o bližim odnosima sa Kanadom. Među njima su bili i predstavnici desničarskih vlada koje su obično opreznije prema potezima koji bi mogli da izazovu nezadovoljstvo Donalda Trampa.
Reagujući na najavu, irski ministar za evropske poslove Tomas Bern kazao je da je „proširenje naše Unije na punopravne, a možda i pridružene članice, u našem strateškom interesu“.
Međutim, dio poslanika u Evropskom parlamentu bio je manje uvjeren. Evroposlanica iz grupe Ljevica Manon Obri upitala je Fon der Lajen: „Ko vam je dao demokratski i narodni mandat za to?“
Karni traži nova savezništva u vrijeme trgovinskih i političkih pritisaka iz Vašingtona i ponovljenih Trampovih prijetnji kanadskom suverenitetu. Zalaže se za smanjenje zavisnosti Kanade od SAD i bliže povezivanje sa demokratskim državama koje podržavaju slobodnu trgovinu.
EU i Kanada žele da prodube saradnju kako bi odgovorile na ekonomsku dominaciju SAD i Kine i zaštitile demokratiju i međunarodni poredak zasnovan na pravilima, za koji smatraju da je ugrožen.
„EU i Kanada gledaju na svijet istim očima od vještačke inteligencije i klimatskih promjena do Arktika i geopolitike“, rekla je Fon der Lajen, dodajući da su dvije strane zajedno djelovale kada je riječ o Ukrajini, odbrani, sirovinama i lancima snabdijevanja.
Ona je rekla da će dvije strane graditi „zajednički prostor prosperiteta i ekonomske bezbjednosti“. Saradnja bi obuhvatila naprednu proizvodnju, tehnološki savez, povezivanje odbrambenih industrija, Arktik, energiju, kritične minerale, vještačku inteligenciju, kvantne tehnologije i sajber bezbjednost.
Kanada i EU već imaju Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum CETA, koji se privremeno primjenjuje od 2017. godine. Deset od 27 država članica EU još nije završilo njegovu nacionalnu ratifikaciju.
Mark Manger, profesor političke ekonomije na Univerzitetu u Torontu, izjavio je za Rojters da su zvaničnici EU nezadovoljni odbijanjem Kanade da otvori za veću konkurenciju zaštićene sektore telekomunikacija i mljekarstva.
Ako bi Kanada željela dublje uključivanje u jedinstveno tržište EU, morala bi da uskladi svoje standarde i propise sa evropskim zakonodavstvom. Bez punopravnog članstva, to bi moglo da znači prihvatanje pravila na čije donošenje ne bi imala isti uticaj, navodi Rojters.
Kanadski propisi su tradicionalno u velikoj mjeri prilagođeni trgovini sa SAD, njenim najvećim trgovinskim partnerom.
Karnijeva evropska turneja je uslijedila nakon naglog pogoršanja odnosa Kanade i SAD, pošto su trgovinski pregovori prošlog mjeseca propali i izazvali uzajamne carinske mjere.
Kanadski premijer je obećao da će Kanada u narednoj deceniji udvostručiti trgovinu sa zemljama van SAD, nastojeći da smanji ekonomsku zavisnost od južnog susjeda.
Karni će danas, u obraćanju Evropskom parlamentu, predstaviti svoju viziju budućih odnosa Kanade i EU.
Detaljniji razgovori o budućim odnosima Kanade i EU trebalo bi da počnu na samitu dvije strane 29. i 30. oktobra u Montrealu.
Produbljivanje odnosa Kanade i EU ne bi uticalo na put evropskih država kandidata ka članstvu, ali bi moglo da izazove nezadovoljstvo ukoliko bi se stekao utisak da Kanada dobija poseban tretman, ističe Rojters.
Pregovori o pristupanju i usklađivanje s pravilima EU su dugotrajan proces koji od država kandidata često zahtijeva politički osjetljive reforme. Punopravno članstvo može biti odobreno samo evropskim državama i donosi, između ostalog, pravo glasa i zastupljenost u institucijama EU.
Ukrajina je raniji njemački prijedlog o „pridruženom članstvu“ ocijenila nepravednim, jer bi učestvovala, ali bez prava glasa.
Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija su među najnaprednijim državama kandidatima za članstvo u EU.
