PFAS su grupa sintetičkih hemikalija koje se proizvode i koriste u raznim industrijskim granama još od 40-ih godina prošlog vijeka. Smatraju se hemikalijama koje se nakon ulaska u životnu sredinu gotovo uopšte ne razlažu, pa su zato dobile naziv „vječne hemikalije“.
Zahvaljujući svojstvu da „odbijaju“ vodu i masnoću, ove hemikalije imaju široku primjenu u industriji: koriste se za papirnu ambalažu za hranu, u kozmetici, tekstilu za namještaj, tepisima, odjeći i obući, premazima za tiganje koji ne lijepe masnoću, elektronici, avio-industriji, rashladnim sredstvima, pjenama za gašenje požara i drugim proizvodima.
Upotreba PFAS u tekstilnom sektoru čini oko 50 odsto ukupne globalne upotrebe PFAS.
Za potrebe ove studije, jakne i druga odjeća deklarisana kao otporna na vodu (water repellent) kupljene su na tržištu 13 zemalja: Njemačke, Češke, Holandije, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva, Srbije, Crne Gore, Kenije, Bangladeša, Indije, Šri Lanke, Tajlanda i SAD.
Sprovedeno je laboratorijsko testiranje ovih proizvoda na prisustvo 58 izabranih PFAS jedinjenja, kao i ukupni ekstrahovani organski fluor (EOF). Studija je pokazala sljedeće:
Od četiri jakne popularnih brendova, deklarisane na etiketi kao vodootporne, koje su nabavljene na srpskom tržištu i poslate u Češku na analizu, samo je u jednoj jakni pronađena supstanca PFHxS – perfluoroheksanska kiselina, od ispitivanih 58 PFAS jedinjenja, i to u koncentraciji ispod granične koncentracije koju je 2023. godine predložila EU.
Iako je moguća direktna izloženost ljudi nošenjem odjeće koja sadrži PFAS, ove hemikalije se, srećom, uglavnom oslobađaju iz odjevnih predmeta u vodu pranjem odjeće ili kada proizvod postane otpad odlaganjem na deponije, gdje završavaju u zemljištu, podzemnim ili površinskim vodotokovima.
Studija je, takođe, pokazala da kompanije mogu da proizvode vodootpornu odjeću bez PFAS-a. Pronađena je 21 jakna otporna na vodu ili mrlje bez PFAS-a, uključujući jakne koje su proizvele firme North Face i Black Diamond, dvije kompanije koje su se i obavezale da ne koriste PFAS.
Procjenjuje se da postoji oko 10.000 različitih PFAS jedinjenja. Samo nekoliko veoma toksičnih PFAS, poput PFOS-a, PFOA i PFHxS, do sada su regulisane Stokholmskom konvencijom na globalnom nivou, sa ciljem potpune eliminacije ili ograničenja upotrebe, kao i propisima EU.
Republika Srbija je država potpisnica Stokholmske konvencije o hemikalijama i ima obavezu da preduzima mjere za smanjenje rizika od PFAS.
Evropska agencija za hemikalije je u februaru 2023. godine, na prijedlog nadležnih organa Danske, Njemačke, Holandije, Norveške i Švedske, objavila prijedlog univerzalne zabrane odnosno ograničenja svih PFAS, dozvoljavajući njihovu upotrebu samo tamo gdje se dokaže da su nezamjenljivi i neophodni za društvo.
