Svjetska banka je za remedijaciju obezbijedila više od 32 miliona eura bez PDV-a, dok je prvi korak rješavanje imovinskih odnosa kroz eksproprijaciju. Planirano je kapsuliranje i zatvaranje bazena, kako bi se spriječio njihov negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje građana.
Ćulafić je kazao da se crveni mulj prvenstveno posmatra kao zagađivač, a ne kao potencijalni izvor zarade, iako bi njegova valorizacija u budućnosti eventualno mogla biti razmotrena.
Ministar je najavio da bi tokom 2027. godine trebalo da bude završena i sanacija deponije opasnog otpada na Kapi.
“Je li utvrđeno koliko crveni mulj vrijedi zbog metala i minerala koji sadrži? Može li se dio troškova sanacije pokriti valorizacijom upravo tog materijala? Ja vjerujem da može. Znate, država to ne posmatra kao neku zlatnu koku, kako bih rekao kolokvijalno, država to posmatra kao zagađivač. I za nas je to, da kažem, primarni razlog zbog kog mi ulazimo u proces remedijacije. Da li će to kasnije moći da se valorizuje na tržištu, ja nisam baš do kraja siguran jer da je moglo, valjda bi se i do sada valorizovalo. Dakle, ne treba ga posmatrati kao nekakav rudnik novca, jer da je bilo, valjda bi se do sada to realizovalo”, rekao je Ćulafić.
