Šef DPS-a Danijel Živković tvrdi da se provjerom integriteta ukidaju demokratija i podjela vlasti, lider DNP-a Milan Knežević upitao da li će provjera biti korišćena za eliminisanje političkih protivnika
Tvrdnja da bi uvođenje provjere integriteta prije ulaska u Vladu ukinulo podjelu vlasti i demokratiju, pravno je i politički potpuno promašena. Upravo zato što takvog mehanizma nije bilo, Crna Gora je bila potonula u sistemsku korupciju. Potpuno je neosnovana i primjedba da se provjera integriteta može koristiti za eliminisanje političkih protivnika, jer se ona neće zasnivati na nečijem političkom mišljenju ili ideološkom stanovištu.
To je “Vijestima” rekao potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica (Demokrate), odgovarajući na pitanje kako gleda na to što je dio poslanika kritikovao ideju provjere integriteta, tj. da Vladu ne može napraviti, ni u nju ući neko ko ne prođe takvu provjeru.
Vlada Milojka Spajića predložila je da se ta ideja unese u Ustav. Podršku su najavili Spajićev Pokret Evropa sad, Demokrate, Socijalistička narodna partija i Albanski forum.
Šef opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković , ocijenio je da bi provjera integriteta “potpuno ukinula sistem podjele vlasti i demokratiju”, navodeći da se (u pravni sistem) ne mora po svaku cijenu uvoditi nešto što je nametnuto sa strane, a predstavljeno kao superiorno rješenje.
“Sad hoćemo da se pravimo veći papa od pape, da uvodimo neka pravila koja nemaju blage veze s pravnim, političkim i društvenim sistemom Crne Gore…”, naveo je on.
Sa Živkovićem je bio saglasan lider opozicione Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević , koji je upitao da li će provjera integriteta biti korišćena za eliminisanje političkih protivnika.
“Neće to proći ni premijer Spajić, ni pola Vlade… ili će ga proći? Da znamo da ne idemo na izbore ako nećemo proći taj integritet…”, prokomentarisao je Knežević.
Predlogom za izmjene Ustava planirano je da šef države predlaže mandatara za sastav Vlade nakon sprovedene provjere integriteta, u roku od 30 dana od konstituisanja Skupštine, te da za mandatara ne može biti predložena osoba koja ne ispunjava uslove provjere integriteta. Isto bi trebalo da važi i za buduće članove izvršne vlasti.
Akt kojim je detaljnije propisano kako se vrši provjera integriteta je zakon o Vladi, koji se (u formi predloga) pola godine nalazi u fioci prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića . Predlogom tog propisa predviđeno je da se postupak provjere integriteta vrši popunjavanjem upitnika i davanjem izjave na propisanom obrascu, kao i da te podatke provjeravaju Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) i organ uprave nadležan za naplatu poreza. Propisano je i da kandidat za mandatara upitnik i obrazac dostavlja predsjedniku, koji to bez odgađanja šalje nadležnim organima koji imaju rok od tri radna dana da proslijede mišljenje o tačnosti podataka.
Ta ideja za izmjenu najvišeg pravnog akta, zajedno s predlogom da se članovima izvršne vlasti ukine imunitet za krivična djela u oblasti korupcije, naći će se pred poslanicima za sedam dana (2. septembar).
Momo Koprivica je rekao listu da nije saglasan sa Živkovićevim tvrdnjama da provjera integriteta ukida podjelu vlasti i demokratiju, navodeći da je ona pravno i politički potpuno promašena. Naveo je da je kod jednog broja političara očigledan nedostatak praćenja trendova reforme savremenih pravnih sistema, kao i standarda koje razvijaju međunarodne institucije – GRECO, Venecijanska komisija i sl.
“Suprotno svemu rečenom, demokratija nije sistem u kom je dovoljno dobiti političku podršku, pa da nakon toga za nosioca najviše izvršne funkcije više ne važe nikakvi standardi. Demokratija podrazumijeva i izbore i vladavinu prava. A vladavina prava znači da za vršenje javne funkcije postoje zakonom propisani uslovi koji se moraju provjeriti, a koji nemaju nikakve veze s politikom i ideologijom, već konfliktom interesa, korupcijom i odlukama sudova”, ocijenio je on.
Potpredsjednik Vlade kazao je da je zato što nije bilo prevencije korupcije, Crna Gora bila potonula u sistemsku korupciju, dodajući da otpor savremenim antikorupcijskim standardima može pružati samo “antievropska snaga i onaj ko želi restauraciju korupcionaškog sistema”. Tvrdi da je najveća korupcionaška afera međunarodnih razmjera, koja je potresla Evropu, potekla iz Crne Gore.
“A to je ‘Možura’. Imala je i konflikt interesa u osnovi. Premijer je potpisao ugovor o izgradnji vjetroelektrane s firmom svog poslovnog partnera, s kojim ima zajedničku firmu i ulaganje, a ta afera se završila u korupciji, i što je najgore, ubistvom novinarke. U toj aferi je jedan ministar, s resornom ulogom, imao srodnika, koji je s firmom koja je akter korupcije, imao unosne konsultantske ugovore”, podsjetio je.
Koprivica ističe da aktuelna Vlada uvodi stroge standarde, te da na taj način želi da i domaćoj i međunarodnoj javnosti pošalje poruku da je Crna Gora raskrstila s korupcijom i konfliktom interesa. On je poručio da se ne ukida podjela vlasti time što se provjerava da li kandidat ispunjava unaprijed propisane zakonske uslove integriteta, navodeći da niko ne preuzima ničiju vlast, niti da jedna politička vlast može da ograniči formiranje buduće vlasti.
Pojasnio je da se samo uvodi dodatna ustavna garancija da na najviše funkcije ne dolaze ljudi koji ne ispunjavaju standarde integriteta propisane zakonom.
“Ako je provjera zakonskih uslova za funkciju ‘ukidanje demokratije’, onda je po istoj logici i provjera da li lice ima biračko pravo, da li je prisutna nespojivosti funkcija ili drugih zakonskih uslova – takođe ukidanje demokratije. Očigledno nije. Manipulacijama se žele osjenčiti održiva rešenja, na kojima insistiraju i međunarodne institucije”, poručio je Koprivica.
On je ocijenio da država ne prestaje da bude demokratska zato što zakon važi i za političare, već da demokratska država prestaje da bude ozbiljna onda kad politička funkcija postane štit od bilo kakve provjere ili standarda.
Međunarodni ekspert za borbu protiv korupcije Drago Kos rekao je “Vijestima” da smatra da je predloženi sistem provjere integriteta odličan, dodajući da ne zna nijednu zemlju, ne samo u Evropi, nego i u svijetu koja ima takav mehanizam.
“Naravno, pod uslovom da ga prihvate i implementiraju ozbiljno, kao što bi trebalo… Neke zemlje imaju ograničenja, recimo da ne mogu političari prvog reda – predsjednici, premijeri, ministri – biti na funkciji ako su počinili krivično djelo i sl… Ali test integriteta prije imenovanja na funkciju, to još nisam vidio”, naveo je on.
Kos je ustvrdio da ga, poslije svega što je vidio u Crnoj Gori, malo iznenađuje da se tako dobra ideja pronašla u agendi Vlade i parlamenta.
“… Vjerovaću u to kad budem vidio da se stvari realizuju ozbiljno”, rekao je sagovornik.
Na pitanje kako gleda na Živkovićeve komentare da će provjera integriteta značiti “ukidanje demokratije”, Kos je odbacio takav stav lidera najjače opozicione stranke.
“Ne znam kako to može biti ukidanje demokratije. U biti svake demokratije bi moralo biti da najviše političke funkcije u zemlji zaposjedaju ljudi koji su bez jedne mrlje na svom integritetu… To samo može da unaprijedi i poboljša kvalitet demokratskih rješenja u zemlji”, konstatovao je.
Kos kaže da ga ne bi čudilo da neki aktuelni nosioci javnih funkcija u Crnoj Gori ne prođu takav test, jer ga, prema njegovim riječima, ne bi prošli ni političari u mnogim drugim zemljama, uključujući i njegovu (Slovenija). On je poručio da se dobra rješenja razlikuju od loših po tome što donose nešto novo u odnosu na postojeće stanje.
“I zašto se ne bi to jednom desilo i kod vas…”, podvukao je.
Ipak, Kos upozorava da bi se, ako ideja bude ostala samo slovo na papiru, tj. ako njena implementacija ne bude dosljedna, to moglo zloupotrijebiti za svakojake opstrukcije, prljave igre, itd.
“Tako da to jeste velika i super ideja, ali se može lako i zloupotrijebiti … Biće zanimljivo gledati kako se to implementira”, rekao je on.
Momo Koprivica kazao je redakciji da je potpuno neosnovana i Kneževićeva primjedba da se provjera integriteta može koristiti za eliminisanje političkih protivnika. On je kazao da se provjera ne smije, niti da će se zasnivati na nečijem političkom mišljenju ili ideološkom stanovištu, već na jasnim, unaprijed propisanim i provjerljivim kriterijumima u zakonu.
Podvukao je da politički protivnik nije kategorija integriteta, te da se on ne utvrđuje pitanjem ko je iz koje partije i ko koja ideološka stanovišta ima, nego da li postoje zakonom propisane činjenice koje predstavljaju prepreku za vršenje najviše javne funkcije.
Koprivica je podsjetio da je Vlada već izmjenom Uredbe o Vladi iz decembra 2023. uvela kontrolu imenovanih lica, kao i da je to bio odgovor na jednu preporuku GRECO-a, koja je već ocijenjena kao potpuno implementirana.
“Dakle, u ime standarda i usaglašavanja s najvišim evropskim standardima u oblasti antikorupcije, Vlada je već vezala sebi ruke i ograničila sopstvenu slobodu, šaljući snažnu poruku, a ni na koji način nije ugrožena funkcionalnost, niti povrijeđeno bilo čije pravo”, dodao je on.
Citirao je prvu preporuku iz pete evaluacione runde GRECO-a, koja glasi:
“Uspostavljanje pravila kojima se zahtijeva da se provjere integriteta sprovode prije imenovanja ministara i državnih sekretara, kako bi se identifikovali i riješili eventualni rizici od konflikta interesa prije njihovog imenovanja”.
Koprivica je rekao da je predložena promjena Ustava u potpunosti na liniji te preporuke, kao i da GRECO ukazuje i da treba “precizirati posljedice u slučaju neprolaženja provjere integriteta”, a da to naglašava i Venecijanska komisija.
Prema tome, sagovornik kaže da se postavlja pitanje – ko se boji savremenih antikorupcijskih standarda.
“Vlada se ne boji, već želi implementaciju najstrožih standarda i preporuka. Ove preporuke su izvele na čistinu brojne aktere, ali to je njihov problem. Vjerovatno ne samo problem s poznavanjem modernih standarda i preporuka, već i poštovanjem standarda, koje su, dok su vršili vlast, do kraja zgazili”, rekao je on.
Koprivica je poručio da se evropsko opredjeljenje ne dokazuje riječima već djelima, a da su djela ugradnja i poštovanje najstrožih standarda, dodajući da su ove reforme i od direktnog značaja za punopravno članstvo u EU, te da njihovo neusvajanje može da ima “strahovito negativne posljedice”.
