Nije dovoljno da se o pravima i postojanosti žena u javnoj sferi priča, već je potrebno da žene mogu slobodno, nesmetano i bez straha od osude ili mizoginih napada iznositi svoje stavove i napredovati. Žene u politici, na kojoj god stranačkoj ili ideološkoj strani, znak su da društvo ide, koliko-toliko u boljem smjeru, a trebalo bi da budu i garancija da će se glas žena čuti.
Skupština Crne Gore je, bez suzmnje, jedan od najreprezentativnijih pokazatelja stanja na političkoj sceni naše zemlje. Od ukupno 81 poslanika koliko broji crmogorski parlament, poslanica je 23, što čini 28,4 odsto od ukupnog broja predstavnika građana, što je manje od trećine. Ipak, ako bismo se osvrnuli na poslaničke klubove i to koliko su određeni politički subjekti doprinjeli rodnoj ravnopravnosti u parlamentarizmu, naišli bismo na varijacije.
U aktuelnom sazivu Skupštine Crne Gore postoji 12 poslaničkih klubova. Neki od njih su spojili u sebi više političkih subjekata, poput kluba SNP-CIVIS, neki drugi ujedinili poslanike različitih profilacija i nezavisne poslanike, poput Posebnog kluba ili Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative, dok su ostali, manje-više, saobrazni političkim strankama koje ih čine.
Na procentualnom nivou, neki hibridni klubovi iznjedrili su najviše poslanica. Poslanički klub SNP-CIVIS čini troje poslanika, od čega su dvije žene, što implicira da su čak dvije trećine, tj. 66,66% predstavnika ovog kluba ženskog pola. Odmah za njim slijedi Poseban klub poslanika, koji broji četiri poslanika, a čak polovina (50%) od toga su žene.
Kada govorimo o političkim strankama i partijama koje su zasebni klubovi, najviše žena zastupljeno je u poslaničkim klubovima Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije i Bošnjačke stranke. Trećinu predstavnika (33,33%) ovih političkih subjekata u parlamentu čine pripadnice ženskog pola. Tako, NSD trenutno ima devet poslanika, od čega su tri žene. Poslanički klub DNP-a dao je tri poslanika, od čega je jedna žena. Od šest poslanika Bošnjačke stranke, dva mjesta pripalo je damama.
Za pobrojanim klubovima, na četvrtommjestu po zastupljenosti žena je najjača opoziciona partija. Demokratsku partijiu socijalista u trenutnom skupštinskom sazivu predstavlja 16 poslanika, a od toga je pet žena, što je nešto manje od trećine, tj. 31,25%.
Demokratska Crna Gora zauzela je peto mjesto, budući da je u parlamentu zastupljena preko sedam poslanika, od kojih su dvije žene. U procentualnom smislu, 28,57% poslanika Demokrata su žene. Zatim slijedi Pokret Evropa sad od čijih je 19 poslaničkih mjesta pet pripalo pripadnicama ženskog pola, što čini 26,32%.
Kada govorimo o poslaničkim klubovima u čijim redovima ima žena, na poslednjem mjestu je poslanički klub URA koji je iznjedrio četiri poslanika, od kojih je jedna žena, što predstavlja četvrtinu, tj. 25% odsto.
U crnogorskoj skupštini postoje čak tri poslanička kluba u kojima nema nijedne poslanice. To su poslanički klub Evropski savez, DUA i HGI i Albanski forum.
Na ovom primjeru možda najbolje možemo da svjedočimo tome da nacionalno ne isključuje građansko. Klubove sa najvećim učešćem žena primarno čine nacionalno orjentisane partije. Srpski profilisane stranke poput Socijalističke narodne partije i Ujedinjene Crne Gore u sastavu su klubova koji imaju polovinu ili više žena, dok su klubovi Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije viosko kotirani po zastupljenosti žena, a sa njima i nacionalno usmjerena Bošnjačka stranka.
Brojke jesu ono što se prvo primijeti i jesu dobri pokazatelji, ali nisu ni izbliza dovoljne. Osim većeg broja žena u politici, kao društvo imamo obavezu da obezbijedimo zdraviji ambijent u kojem će žene moći bez straha od napada, osude i neprimjerenih komentara da iskazuju svoje mišljenje i politički i karijerno napreduju.
