Naime, neki lijekovi koji se uzimaju na recept, ali i oni koji se izdaju bez recepta, mogu povećati osjetljivost na sunce i otežati tijelu regulaciju temperature.
Sa temperaturama koje ne padaju, milioni ljudi izloženi su povećanom riziku od dehidracije, toplotnog udara i pojačane osjetljivosti na sunčevu svjetlost. Dok za većinu vremenska prognoza znači uživanje na otvorenom uz hladno piće, visoke temperature ne dolaze bez zdravstvenih upozorenja.
Zdravstveni zvaničnici redovno podsjećaju sve koji uzimaju određene lijekove na recept ili one koji se izdaju bez recepta da terapiju nipošto ne smiju prekidati na svoju ruku.
„Neki često korišćeni lijekovi mogu uticati na sposobnost tijela da ostane hidrirano, reguliše temperaturu ili se zaštiti od izlaganja suncu“, izjavila je glavna direktorka za bezbjednost u MHRA, dr Alison Kejv.
Prema njenim riječima, osobe koje uzimaju određene grupe lijekova treba da budu posebno oprezne tokom predstojećih vrućina. Mehanizmi kojima lijekovi povećavaju rizik su različiti: neki podstiču izlučivanje tečnosti, drugi utiču na dio mozga zadužen za termoregulaciju, dok treći smanjuju osjećaj žeđi ili sposobnost znojenja, ključnog mehanizma za hlađenje tijela.
Među najrizičnijim lijekovima su diuretici, poznati i kao „tablete za izmokravanje“, koji se često propisuju za pomoć bubrezima u izlučivanju viška soli i vode.
Iako snižavaju krvni pritisak i pomažu osobama sa srčanim problemima, povećani gubitak tečnosti čini dehidraciju znatno vjerovatnijom, što predstavlja opasnost kojoj je tijelo ionako izloženo tokom toplotnog talasa. Sličan oprez potreban je i kod drugih lijekova za snižavanje krvnog pritiska, poput beta-blokatora, koji mogu usporiti rad srca i otežati prilagođavanje krvotoka visokim temperaturama.
Takođe, lijekovi koji se koriste za liječenje mentalnih stanja poput depresije, anksioznosti i psihoze, kao što su antidepresivi i antipsihotici, mogu dovesti do poteškoća u regulaciji tjelesne temperature. Ovi lijekovi utiču na hipotalamus u mozgu, centar za termoregulaciju, što može izazvati pojačano znojenje i dodatno ubrzati dehidraciju.
U ekstremnim slučajevima, to može dovesti do razvoja toplotnog udara. Uobičajeno propisivani antidepresivi uključuju SSRI lijekove kao što su sertralin, citalopram i fluoksetin, dok u rizične antipsihotike spadaju olanzapin, klozapin, kvetiapin i risperidon.
Pored rizika od dehidracije i pregrijavanja, mnogi lijekovi mogu izazvati i fotosenzitivnost, stanje u kojem koža postaje izrazito osjetljiva na sunčeve zrake, što povećava rizik od opekotina. U ovu grupu spadaju određeni često propisivani antibiotici, poput doksiciklina i tetraciklina, koji se koriste za liječenje različitih bakterijskih infekcija.
Spisak se nastavlja lijekovima za akne, kao što su izotretinoin i lokalni retinoidi, kao i antigljivičnim lijekovima poput vorikonazola. Oprez je potreban i kod antireumatika koji mijenjaju tok bolesti (DMARD), poput metotreksata i azatioprina, koji se često koriste za liječenje reumatoidnog artritisa i lupusa. Čak i neki lijekovi koji se mogu nabaviti bez recepta, poput inhibitora protonske pumpe (PPI) za liječenje refluksa kiseline i gorušice, kao i lijekova protiv bolova poput ibuprofena i naproksena, mogu povećati rizik od osjetljivosti na sunce.
Prepoznajte simptome na vrijeme
Ključno je na vrijeme uočiti znakove koje tijelo šalje. Prema preporukama zdravstvenih službi, simptomi toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara na koje treba obratiti pažnju uključuju umor, vrtoglavicu, glavobolju, mučninu ili povraćanje, prekomjerno znojenje uz blijedu i ljepljivu kožu, grčeve u rukama, nogama i stomaku, kao i osjećaj jake žeđi i razdražljivosti.
Ako tijelo ne uspije da se ohladi u roku od 30 minuta, to može biti znak toplotnog udara, ozbiljnog zdravstvenog stanja koje zahtijeva hitnu intervenciju. Simptomi toplotnog udara uključuju veoma visoku temperaturu, vrelu kožu bez znojenja, ubrzano disanje i rad srca, zbunjenost i nemir, a u najtežim slučajevima napade i gubitak svijesti.
Za sve koji su zabrinuti zbog mogućih komplikacija, dr Kejv preporučuje jednostavne, ali efikasne mjere. Najvažnije je ostati hidriran redovnim unosom tečnosti, izbjegavati boravak na suncu tokom najtoplijeg dijela dana, obično između 10 i 17 časova, i koristiti zaštitnu odjeću, pokrivala za glavu i kremu za sunčanje sa visokim zaštitnim faktorom.
Stručnjaci posebno naglašavaju da pacijenti ne bi trebalo samoinicijativno da prekidaju ili mijenjaju terapiju, već da se o eventualnim prilagođavanjima posavjetuju sa svojim ljekarom ili farmaceutom.
„Jednostavne mjere opreza mogu napraviti značajnu razliku“, zaključila je dr Kejv.
