Napad na Nagasaki uslijedio je tri dana nakon sličnog napada na Hirošimu.
Godišnjica napada poklopila se sa odlukom Vlade premijerke Sanae Takaiči da revidira odbrambenu politiku zemlje kako bi dodatno ojačala ofanzivne kapacitete vojske.
Gradonačelnik Nagasakija Širo Suzuki izjavio je na komemoraciji da je, iako pojedine zemlje tvrde da posjedovanje nuklearnog oružja pomaže u odvraćanju potencijalnih napadača, atomsko bombardovanje Hirošime i Nagasakija pokazalo da ljudi mogu preći tu granicu.
„Teorija nuklearnog odvraćanja je izuzetno opasna i krhka. Nuklearno oružje nije nužno zlo, već apsolutno zlo i nikada ne može koegzistirati sa čovječanstvom“, rekao je Suzuki.
On je rekao da svi lideri zemalja koje se oslanjaju na nuklearno odvraćanje treba da se suoče sa realnošću da „što se više oslanjate na nuklearno odvraćanje, to zapravo više povećavate rizik od nuklearnog rata“.
Ceremoniji u Parku mira prisustvovali su zvaničnici više od 90 zemalja, a okupljeni su u 11.02, u trenutku napada, održali minut ćutanja.
Gradonačelnik Suzuki zahtijevao je od Vlade Japana da poštuje Ustav koji se odriče rata, da učestvuje na konferenciji za preispitivanje Sporazuma o zabrani nuklearnog oružja kasnije ove godine i da se pridržava tri nenuklearna principa.
Premijerka Takaiči izjavila je na ceremoniji da se politika Japana zasniva na djelovanju u okviru Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, te da će njena Vlada odlučiti kako da postupi u vezi sa tim sporazumom na osnovu toga šta je najefikasnije za osiguravanje nacionalne bezbjednosti zemlje i unapređenje nuklearnog razoružanja.
Preživjeli su izrazili nezadovoljstvo i kritikovali podršku japanske Vlade nuklearnom odvraćanju, ocjenjujući je kao neiskrenu.
Sjedinjene Američke Države (SAD) su 9. avgusta 1945. godine atomskom bombom gađale Nagasaki, da bi Japan kapitulirao šest dana kasnije, a Drugi svjetski rat se ubrzo u potpunosti okončao.
