Predsjednik Vrhovnog suda ubuduće bi trebalo da odlučuje o odobravanju pojedinih najinvazivnijih mjera tajnog prikupljanja podataka koje sprovodi Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB), predviđeno je Predlogom izmjena i dopuna Zakona o ANB-u . HRA upozorava da se radi o parcijalnim izmjenama koje nijesu dovoljne i traži dodatne mehanizme zaštite ljudskih prava i nezavisnog nadzora.
Kako se navodi u obrazloženju, cilj ovih izmjena je unapređenje normativnog okvira kojim se uređuje rad ANB-a kroz jačanje sudskog nadzora nad primjenom mjera tajnog prikupljanja podataka i pristupa posebno osjetljivim kategorijama informacija.
“Predloženim rješenjima obezbjeđuje se viši stepen zaštite prava na privatnost i zaštitu ličnih podataka, uz istovremeno očuvanje efikasnosti rada Agencije u izvršavanju poslova iz njene nadležnosti”, navodi se u obrazloženju Predloga zakona.
Jedna od novina odnosi se na pristup evidencijama koje sadrže posebne kategorije ličnih podataka, među kojima su genetski i biometrijski podaci, ali i druge obrade koje predstavljaju ozbiljno zadiranje u privatnost građana.
Prema predloženom zakonskom rješenju, ANB će tim podacima moći da pristupi isključivo na osnovu obrazloženog pisanog zahtjeva direktora Agencije i odluke predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, koja će morati da bude donijeta u roku od 48 sati.
Izmjenama se mijenja i način odobravanja, produženja i prestanka primjene pojedinih mjera tajnog nadzora.
“Umjesto postojećeg sistema odobravanja uvodi se sudska kontrola predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore. Preciziraju se obaveze direktora Agencije i operatora elektronskih komunikacija radi efikasne i zakonite primjene zakona”, piše u obrazloženju Predloga.
Vlada smatra da zakon treba usvojiti po hitnom postupku kako bi se bez odlaganja unaprijedio sistem sudske kontrole i obezbijedio viši nivo zaštite Ustavom garantovanih prava građana, uz nesmetano izvršavanje poslova iz nadležnosti ANB-a.
HRA: Korak naprijed, ali ne i suštinska reforma
Akcija za ljudska prava dostavila je Skupštini, Vladi i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori amandmane na Predlog zakona, ocjenjujući da predložene izmjene predstavljaju određeni napredak, ali da ne rješavaju suštinske probleme sistema.
Iz HRA poručuju da je potrebna sveobuhvatna reforma Zakona o ANB-u i samog modela rada Agencije.
“Ostajemo pri stavu da je temeljna, sveobuhvatna reforma Zakona o ANB – odnosno same Agencije – neophodna, i da je predstojeće ad hoc izmjene i dopune ne mogu zamijeniti. Model rada i nadzora nad ANB mora biti iznova postavljen tako da obezbijedi stvarnu demokratsku, parlamentarnu i sudsku kontrolu, jasna ovlašćenja, odgovornost i zaštitu ljudskih prava”, saopštili su iz HRA.
Podsjećaju da su se vlast i opozicija Sporazumom o prevazilaženju parlamentarne krize od 7. jula obavezale da do 31. jula usvoje izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u upravo radi jačanja mehanizama sudske kontrole nad radom Agencije.
HRA predlaže da pristup svim evidencijama, registrima i elektronskim bazama podataka kojima raspolažu državni organi, lokalne samouprave i drugi subjekti bude moguć isključivo uz prethodnu odluku nadležnog suda, donesenu na obrazloženi zahtjev direktora ANB-a.
Osim toga, HRA traži ukidanje mogućnosti da direktor ANB-a samostalno odobrava mjere praćenja i osmatranja, koje omogućavaju detaljno mapiranje kretanja, kontakata i ponašanja građana. Umjesto toga, odluku bi donosio predsjednik Vrhovnog suda ili sudija koji ga zamjenjuje.
Prema njihovom prijedlogu, čak i u hitnim slučajevima sud bi morao dati usmenu saglasnost prije početka primjene mjere, uz naknadnu pisanu potvrdu. Ukoliko potvrda izostane, ANB bi morao odmah obustaviti primjenu mjere i uništiti sve prikupljene podatke.
HRA insistira i da sva najinvazivnija ovlašćenja ANB-a – uključujući nadzor elektronskih komunikacija, poštanskih pošiljaka, informaciono-komunikacionih sistema, kao i tajni nadzor vozila, objekata i zatvorenih prostora – budu pod jedinstvenim režimom prethodne sudske kontrole.
Traži i brisanje odredbe koja omogućava da ANB, na osnovu odobrenja direktora, bez sudske odluke prikuplja podatke o lokaciji građana putem elektronskih komunikacija, podsjećajući da je Ustavni sud već utvrdio da su saobraćajni i lokacijski podaci sastavni dio prava na tajnost komunikacija.
“Kozmetika umjesto suštine”
U posebnom reagovanju HRA ocjenjuje da Vladini predlozi izmjena Zakona o ANB-u i Zakona o unutrašnjim poslovima ne donose ono što je najavljeno Sporazumom o prevazilaženju parlamentarne krize.
Kako ističu pozitivno je što se uvodi sudski nadzor nad pristupom najosjetljivijim podacima i podacima o lokaciji građana, ali smatraju da ključne mjere tajnog nadzora i dalje ostaju bez pune prethodne sudske kontrole.
Posebno ukazuju da ANB i dalje može da primjenjuje najinvazivnije mjere tajnog nadzora do 48 sati prije nego što sud donese odluku, kao i da mjere snimanja, praćenja i osmatranja nijesu obuhvaćene novim sistemom kontrole.
“Odgovornost je sada na Skupštini i poslanicima da, usvajanjem amandmana koje je HRA dostavila, dorade predložena rješenja i usklade ih sa Ustavom Crne Gore, međunarodnim standardima ljudskih prava i praksom Evropskog suda za ljudska prava”, poručili su iz te organizacije.
Mijenja se i Zakon o unutrašnjim poslovima
Paralelno sa izmjenama Zakona o ANB-u, Vlada je po hitnom postupku uputila Skupštini i Predlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima.
Predviđeno je da Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji ubuduće obrazuje Vlada, na predlog ministra unutrašnjih poslova i uz prethodno mišljenje skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu. Komisija će umjesto pet imati šest članova, a prvi put će u njen sastav biti uključen državni tužilac ili zaposleni u Državnom tužilaštvu, kojeg predlaže glavni specijalni tužilac.
Vlada smatra da će ove izmjene doprinijeti većoj transparentnosti, nezavisnosti i stručnosti postupaka bezbjednosnih provjera, dok HRA ocjenjuje da se njima mijenja isključivo sastav Komisije, ali ne i suština postupka, jer policijski službenici i dalje neće imati pravo da budu upoznati sa razlozima bezbjednosnih smetnji koje im se stavljaju na teret niti mogućnost da se o njima izjasne prije donošenja odluke.
