Dr Aleks Viberli kaže da navika spavanja s dodatnim jastukom, kako bi se lakše disalo ili udobnije spavalo, ponekad nije samo pitanje komfora. U nekim slučajevima može biti znak stanja poznatog kao ortopneja.
Ortopneja je otežano disanje koje se javlja kada osoba legne, a prestaje čim sjedne ili ustane. Neki ljudi pritom osjećaju i suh kašalj ili šištanje u grudima. Mnogi pokušavaju ublažiti simptome tako što spavaju s jednim ili više dodatnih jastuka, ne razmišljajući o mogućem uzroku.
Na svom YouTube kanalu dr Viberli objašnjava da takvi simptomi mogu biti jedan od ranih znakova srčanih problema koje ljudi često zanemaruju. U pozadini se, kako kaže, često nalaze promjene na krvnim sudovima koje vremenom dodatno opterećuju srce.
Kada srce mora raditi pod većim opterećenjem, vremenom se prilagođava tako što njegov mišić postaje deblji. Iako tada još uvijek može efikasno pumpati krv, može imati poteškoće s opuštanjem između otkucaja.
„Takve promjene često se ne vide na rutinskom EKG-u niti tokom uobičajenog pregleda kod ljekara opšte prakse, ali mogu uticati na svakodnevni život“, objašnjava ljekar.
Dodaje da su prvi znakovi kardiovaskularnih bolesti često veoma suptilni, pa ih ljudi lako pripišu umoru, lošijoj kondiciji ili starenju.
„Na primjer, neuobičajen umor nakon penjanja samo jednog sprata mnogi će jednostavno prihvatiti kao normalan dio starenja“, kaže on.
Kao primjer navodi upravo spavanje s više jastuka.
„Ljudi često počnu spavati s dodatnim jastukom, a da ni sami ne primijete kada se to dogodilo. Jednostavno im je udobnije kada su u malo uspravnijem položaju“, kaže.
Objašnjava da se tokom ležanja tečnost koja se tokom dana nakuplja u nogama može preraspodijeliti prema grudnom košu, što kod osoba sa srčanom insuficijencijom može otežati disanje.
„Na hitnom prijemu to je važan znak koji može ukazivati na srčanu insuficijenciju. Kod kuće to mnogima izgleda samo kao još jedan jastuk, ali ljekarima može biti važna informacija“, ističe.
Dr Viberli naglašava da prepoznavanje ranih simptoma pruža priliku za pravovremenu reakciju.
„Za promjenu životnih navika nikada nije prerano, a rezultati se mogu vidjeti već nakon nekoliko sedmica“, kaže.
Redovna fizička aktivnost, poput brzog hodanja, vožnje bicikla, plivanja ili veslanja, može poboljšati zdravlje krvnih sudova. Tokom vježbanja povećava se proizvodnja azot-monoksida, supstance koja pomaže opuštanju krvnih sudova, snižava krvni pritisak i pozitivno utiče na zdravlje srca.
Pored redovne fizičke aktivnosti, preporučuju se uravnotežena ishrana, održavanje zdrave tjelesne težine i kontrola krvnog pritiska. Britanska zdravstvena služba NHS takođe ističe da su upravo ove navike među najefikasnijim načinima za smanjenje rizika od srčanih bolesti.
Ako imate poteškoće s disanjem dok ležite ili primijetite nove simptome ili njihovo pogoršanje, potrebno je da se obratite ljekaru radi procjene uzroka.
