Prije svih to je Urugvaj koji je napredovao do najbolje ocjene 1, dok su Velika Britanija i Bocvana popravile ocjene sa 4 na 3
Radnička prava širom svijeta uveliko nazaduju, pri čemu je stanje u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama najgore od 2014. godine, pokazuje ovogodišnji Globalni indeks prava Međunarodne konfederacije sindikata, prenio je danas portal sindikata Nezavisnost.
Kako je navedeno, tek objavljenim izvještajem Globalni indeks prava 2026. (TUC Global Rights Index) Međunarodna konfederacija sindikata (MKS) poručuje da se kriza radničkih prava sa globalnih margina preusmjerava ka samom srcu razvijenih demokratija, a tome doprinosi uspon krajnje desnice, prije svega u Evropi, koja manifestuje otvoreno neprijateljstvo prema sindikatima.
Ovogodišnji izvještaj svjetske sindikalne centrale pod sloganom „Borba za demokratiju“ pokazuje da nasilje nad svijetom rada globalno nastavlja da raste.
U gotovo tri četvrtine zemalja svijeta zaposlenima se na razne načine uskraćuje pristup pravdi, dok se u svakoj drugoj radnici hapse ili pritvaraju.
U odnosu na 2025. godinu, Indeks MKS bilježi rast napada na slobodu govora i okupljanja, kršenje građanskih sloboda, sve češće progone i hapšenja sindikalnih lidera, a u nekim zemljama i njihova ubistva (Angola, Kolumbija, Indonezija, Meksiko).
Prema kriterijumima Globalnog indeksa, na ovogodišnjoj listi 10 najgorih zemalja za radnike su Argentina, Bjelorusija, Ekvador, Egipat, Esvatini, Mjanmar, Nigerija, Panama, Tunis i Turska.
Sjedinjene Američke Države su zbog velikih pritisaka na kolektivno pregovaranje i gušenje sindikalnog organizovanja po prvi put stavljene na listu zemalja sa ocjenom 4 (sistematsko kršenje prava).
Lošije nego ranije ocijenjene su i neke države Evrope, prije svih Francuska koja je zabilježila istorijski najgori rezultat tako što joj je ocjena pogoršana sa 2 (ponavljanje kršenja prava) na 3 (redovno kršenje prava) zbog represije nad sindikalcima i ograničavanja prava na proteste.
Samo tri zemlje u svijetu poboljšale su svoj rejting. Prije svih to je Urugvaj koji je napredovao do najbolje ocjene 1, dok su Velika Britanija i Bocvana popravile ocjene sa 4 na 3.
U zvaničnom izvještaju MKS-a identifikovani su negativni rekordi – u 72 odsto zemalja radnicima se uskraćuje ili striktno ograničava pristup pravdi, u svakoj drugoj zemlji hapse se ili pritvaraju radnici zbog ostvarivanja njihovih sindikalnih prava (najviše u DR Kongu, Iraku, Indoneziji, Albaniji…).
Takože, globalno posmatrano, za šest procenata je poraslo fizičko nasilje nad radnicima u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je taj rast zabilježen u gotovo svakoj trećoj državi (npr, Indija, Palestina, Ukrajina, Južna Afrika…), zatim poslodavci sve agresivnije koriste digitalni nadzor za praćenje, disciplinovanje i ućutkivanje radnika i sindikata, a taktiku suzbijanja sindikata i uplitanja u njihov rad eksplicitno koriste mnoge države (SAD, Estonija, Srbija, Španija, Holandija, Poljska…).
„Ovo je rezultat koordinisanog napada na demokratiju – puča milijardera koji podržavaju politički lideri – koji oduzima radna i druga prava, ućutkuje radnike i manipuliše ekonomijama u korist moćnih. Ali radnici i njihovi sindikati uzvraćaju udarac. Borba za prava radnika je borba za samu demokratiju – za naša prava, našu bezbjednost i naše izvore prihoda. Bez jakih sindikata, ne može biti prave demokratije“, poručio je generalni sekretar Međunarodne konfederacije sindikata Luk Triangl.
Globalni indeks prava za 2026. godinu rangirao je ukupno 151 zemlju svijeta na osnovu 97 indikatora, izvedenih iz konvencija Međunarodne organizacije rada.
Najbolja ocjena 1 označava zemlju u kojoj se sporadično krše prava, ocjena 2 pripala je državama u kojima se kršenje prava ponavlja, dok je ocjena 3 dodijeljena zemljama u kojima se prava redovno krše.
Četvorkom su ocijenjene države koje sistematski krše radna prava svojih građana (Srbija tradicionalno pripada toj grupi), dok je petica „rezervisana“ za zemlje u kojima prava uopšte nisu zagarantovana.
Najgora ocjena 5+ pripala je državama u kojima su ratni sukobi i slični konflikti potpuno urušili pravne sisteme, naveo portal Nezavisnost.
