Predstavnici Eko-tima, zajedno sa 46 organizacija civilnog društva pozvali, pozvali su danas vlade država Zapadnog Balkana da se odupru pritiscima i odustanu od planova za gradnju gasovodne infrastrukture i gasnih elektrana.
Oni su, u zajedničkom saopštenju, upozorili da takvi planovi nijesu u skladu sa klimatsko-energetskim i ciljevima dekarbonizacije, kao i da stvaraju zavisnost od uvoza fosilnih goriva.
Iz Eko-tima su podsjetili da vlade zemalja Zapadnog Balkana već nekoliko godina promovišu saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u pogledu realizacije nekoliko gasnih projekata. Najglasnije se, kako su kazali, komuniciraju projekti interkonektora između Grčke i Sjeverne Makedonije, terminala za tečni prirodni gas (LNG) u Crnoj Gori i Albaniji, kao i projekat južne gasne interkonekcije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Iz Eko-tima su saopštili da se na samitu Inisicijative tri mora, koji sjutra počinje u Dubrovnik, planira potpisivanje nekoliko sporazuma.
„Iako Prostorni plan Crne Gore ne predviđa izgradnju LNG terminala, ni pratećih gasnih elektrana, Vlada je nakon njegovog usvajanja potpisala memorandum sa japanskom kompanijom JERA o izradi studije izvodljivosti za LNG terminal i gasne elektrane u nekoliko crnogorskih opština“, navodi se u saopštenju.
Iz Eko-tima su dodali da građani ne podržavaju takvu vrstu infrastrukture, što, prema njihovim riječima, potvrđuje i nedavni otpor civilnog društva i stanovnika barske opštine, koji se protive planovima u vezi sa gradnjom LNG terminala u Baru u okviru aranžmana sa SAD-om.
Oni su podsjetili da zemlje Zapadnog Balkana, u poređenju sa EU, imaju nisku ili nikakvu zavisnost od gasa, te da je ona najveća u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. U Bosni i Hercegovini gas učestvuje sa manje od tri odsto u ukupnoj proizvodnji energije, dok Albanija, Crna Gora i Kosovo nijesu povezani na međunarodnu gasnu infrastrukturu i nemaju instalirane gasne kapacitete.
„Međutim, umjesto da ovu činjenicu iskoriste kao prednost, većina vlada Zapadnog Balkana aktivno planira gasovode, elektrane i LNG terminale koji bi zajedno mogli utrostručiti potrošnju tog energenta u budućnosti“, navodi se u saopštenju.
Iz Eko-tima su poručili da, umjesto gradnje energetske budućnosti na obnovljivim izvorima energije, zemlje Zapadnog Balkana biraju da postanu zavisne od uvoznog energenta, dodatno povećavajući ranjivost svojih ekonomija.
„Pozivamo vlade regiona da svoje politike i planove usmjere na proizvodnju energije iz solarnih i vjetroelektrana, pažljivo lociranih na područjima sa najmanjim stepenom konflikta, uz oslanjanje na postojeće hidroenergetske kapacitete i snažne elektroenergetske mreže. Takođe ukazujemo na značaj unapređenja mjera energetske efikasnosti, kao i na širu primjenu toplotnih pumpi, geotermalne energije te ambijentalne i otpadne toplote za potrebe grijanja i hlađenja“, navodi se u saopštenju.
