Kofein u mozgu blokira adenozinske receptore koji inače signaliziraju umor, pa se ne osjećamo pospano i imamo utisak povećane energije. Džastin Kotl, bivši direktor laboratorije Instituta, objašnjava: „Mozak ne prima signal pospanosti, zato se osjećate puni energije, iako je zapravo niste dobili“, prenosi LADbible.
Istovremeno se u tijelu i dalje nakuplja adenozin, pa nakon što dejstvo kofeina popusti dolazi do naglog umora, takozvanog „energetskog sloma“. Uz to, kofein podstiče lučenje adrenalina i noradrenalina, aktivirajući reakciju „bori se ili bježi“, što može ubrzati rad srca i opteretiti organizam bez stvarne potrebe.
Problem nije samo piće, već način konzumacije
Drugi važan sastojak je šećer, koji aktivira sistem nagrađivanja u mozgu oslobađanjem dopamina. „Šećer sam po sebi nije loš, ali previše može biti veoma, veoma loše za vas“, kaže Kotl. Tokom varenja razlaže se na glukozu i fruktozu, a višak se skladišti kao mast. Istraživanja koja su još u toku povezuju prekomjeran unos šećera sa metaboličkim i moždanim poremećajima.
Kotl naglašava da problem nije samo piće, već način konzumacije i životne navike. „Toksičnost i zdravstvene posljedice zavise od doze, a ne samo od supstance“, ističe. Dodaje da količina, učestalost i vrijeme konzumacije igraju ključnu ulogu.
Zaključuje da povremena konzumacija nije nužno problematična, ali u kombinaciji sa lošom ishranom i manjkom fizičke aktivnosti može pogoršati postojeće zdravstvene tegobe.
