Crna Gora mora iskoristiti proces pristupanja Evropskoj uniji (EU) kao snažno spoljnopolitičko uporište za sprovođenje ključnih reformi i jačanje demokratskih institucija, kako bi Uniji pristupila kao u potpunosti spremna i kredibilna članica, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović boravi u zvaničnoj posjeti Sjevernoj Makedoniji gdje je govorio i na Pravnom fakultetu Univerziteta Sv. Kiril i Metodij u Skoplju, zajedno sa predsjednicom te države Gordanom Siljanovskom Davkovom.
On je kazao da se put Crne Gore ka EU često posmatra kao isključivo nacionalni cilj.
“Međutim, jednako je važno razumjeti da ovaj proces nosi i širi regionalni, pa i geopolitički značaj“, istakao je Milatović.
On je podsjetio da je Crna Gora formalno otvorila pristupne pregovore 2012. godine i da je od tada otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja, čime se pozicionirala kao najnapredniji kandidat na Zapadnom Balkanu.
„Do sada je privremeno zatvoreno 14 poglavlja, uključujući ključne oblasti poput javnih nabavki, privrednog prava, zaštite potrošača, carinske unije i finansijske kontrole. Ovo nijesu samo tehnički uspjesi – oni predstavljaju suštinske strukturne promjene države, usklađujući naše institucije sa evropskim standardima“, istakao je Milatović.
On je kazao da tempo reformi, sam po sebi, ne diktira uvijek proces pristupanja EU i naveo četiri potencijalna scenarija sa kojima se države susreću na njihovom putu ka EU.
Kao prvi scenario Milatović je naveo da u tom slučaju zemlja kandidat ne uspijeva da iskoristi proces pristupanja EU za demokratski ili institucionalni napredak, i kao rezultat toga, EU to ne priznaje.
„Ishod je jasan gubitak, ostavljajući EU sa nepotpunim demokratijama na svojim granicama i državom kandidatom bez beneficija članstva u EU, sa snagama za dedemokratizaciju koje vode naprijed. Podrazumijeva se da ovaj scenario pozdravljaju i protivnici EU, koji tada mogu u potpunosti da ispolje svoj uticaj“, pojasnio je Milatović.
On je kazao da u drugom scenariju kandidat produktivno koristi proces pristupanja – izgradnju institucija i unapređenje demokratskih standarda, ali još uvijek nije prihvaćena od strane EU.
„Istorija pokazuje da ovaj scenario često vodi ka demokratskom nazadovanju. Ovdje obje strane na kraju gube na duži rok”, poručio je Milatović ističući da je Sjeverna Makedonija dobar primjer za ovaj scenario.
Prema njegovim riječima, Sjeverna Makedonija je sprovela brojne reforme i učinila mnoge stvari, ali u EU u datom momentu nije postojala politička volja za proširenjem.
„Od optimizma koji je postojao po pitanju EU u Sjevernoj Makedoniji, napravljen je zaokret ka pesimizmu. I to nije dobro”, rekao je Milatović.
Govoreći o trećem scenariju, Milatović je rekao da u tom slučaju zemlja kandidat pokazuje nedovoljan demokratski napredak, ali EU to ionako priznaje isključivo na osnovu geopolitičkih razloga.
„Iako se može činiti da ovo zadovoljava i nagon EU za proširenjem i ambicije zemalja kandidata, posebno za veće izvore finansiranja za razvoj, u stvarnosti to nije održivo. Dugoročno, i EU i zemlja trpe, jer su ključne vrijednosti poput vladavine prava i efektivnog upravljanja stavljene po strani”, poručio je Milatović.
On je kazao da četvrti scenario smatra najpogodnijim za Crnu Goru i sve države članice.
„U ovom skučaju obje strane rade svoj dio posla.Zemlja kandidat koristi proces pristupanja kako bi postigla istinski demokratski napredak i izgradila čvrste institucije, istovremeno depolitizirajući svoju javnu upravu, omogućavajući slobodno medijsko okruženje i fokusirajući se na održivi ekonomski razvoj, a zatim je dobrodošla u EU. Ovo je idealan ishod, onaj koji obezbjeđuje zajednički rast, otpornost i stabilnost. Vjerujem da taj scenario svi treba da se borimo“, naveo je Milatović.
Kako je dodao, ovo je najbolji scenario i za EU i zemlje kandidate.
“To je upravo ono što ja zamišljam za Crnu Goru. Moramo da iskoristimo proces pristupanja EU, ovo snažno spoljno sidro, da pokrenemo reforme i ojačamo našu demokratiju, obezbjeđujući da se pridružimo EU kao potpuno spremna i posvećena država članica”, rekao je Milatović.
Stoga je, dodaje, od suštinskog značaja da se sada maksimalno iskoristi proces pristupanja.
„Crna Gora je postavila ambiciozan i ostvariv cilj da postane 28. članica EU do 2028 godine. Uspjeh Crne Gore bio bi ujedno poruka za zemlje kandidate da proširenje ne živi samo u riječima političara na nekim konferencijama, nego da se ono zaista i dešava“, poručio je Milatović.
Siljanovska Davkova je naglasila da je integracija regiona u EU logičan i politički prirodan izbor, naglašavajući da su države bivše Jugoslavije geografski, istorijski i kulturno uvijek bile dio Evrope.
Ona je ukazala da su mnoge zemlje u Uniju ulazile više iz političkih razloga nego ekonomskih, dodajući da danas proširenje predstavlja stratešku, geopolitičku potrebu za ujedinjavanjem Evrope.
„Današnji rat ukazuje da nije riječ samo o fenomenu proširivanja već strateškoj, geopolitičkoj potrebi za ujedinjavanjem Evrope kako bi EU mogla da postane konkurentan igrač na komplikovanoj geopolitičkoj sceni“, rekla je Siljanovska Davkova.
Govoreći o značaju regiona, Siljanovska Davkova je istakla da bi crnogorski iskorak bio vrlo važan jer stavlja tačku na dileme i potvrđuje da priča o proširenju postaje realnost.
Ona je ukazala na važnost integracije Zapadnog Balkana u EU, ističući da Unija ima potrebu za regionom i njegovim tržištem.
