Najbolje vrijeme za berbu listova maslačka je rano proljeće, prije cvjetanja, kada su listovi najnježniji i najmanje gorki. Birajte čista područja, daleko od prometnica, industrijskih zona i polja tretiranih pesticidima. Listovi rastu iz prizemne rozete, duguljasti su i nazubljeni, a stabljika koja nosi cvijet je šuplja i glatka s jednim žutim cvijetom. Svi dijelovi biljke pri lomu ispuštaju bijeli mliječni sok.
Svježi listovi – odlični u salatama s krumpirom, jajima, maslinovim uljem i limunom ili octom.
Stariji listovi – idealni za kuhanje poput špinata; kratko blanširanje smanjuje gorčinu. Mogu se pirjati s češnjakom, dodavati u variva, juhe, omlete ili slane pite.
Smoothie – šaku svježih listova ubacite u zeleni smoothie za brzu dozu nutrijenata.
Med od maslačka: Cvjetove prelijte hladnom vodom, dodajte limun i ostavite 24 sata. Zgnječene cvjetove procijedite, tekućinu lagano zagrijte i dodajte šećer. Kuhajte dok se ne zgusne.
Vino od maslačka: Cvjetove prelijte vrelom vodom i ostavite 24 sata. Procijedite, dodajte sok i koru limuna i narandže, šećer i kvasac. Nakon fermentacije vino je pitko nakon šest mjeseci.
Sok za energiju: Tri šake listova i 50 ml vode izmiksajte, procijedite i čuvajte u frižideru. Uzimajte triput dnevno po žlicu.
Salata od maslačka: Pomiješajte listove maslačka i rotkvicu, prepržite orahe ili bademe i nasjeckajte. Umiješajte maslinovo ulje, jabučni ocat i vodu, prelijte preko povrća i pospite orašastim plodovima.
Maslačak je siguran za većinu ljudi, ali osobe alergične na biljke iz porodice glavočika, poput ambrozije ili kamilice, mogu imati reakcije. Zbog djelovanja na žuč i diuretičkog efekta, konsultujte ljekara ako imate probleme sa žučom, uzimate lijekove za tlak, dijabetes ili razrjeđivanje krvi.
