„Za predlog sudije izvjestioca da se pokrene postupak ocjene ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima glasale su dvije sutkinje i jedan sudija, dok je protiv pokretanja postupka glasalo dvoje sudija i jedna sutkinja“, navodi se u jučerašnjem saopštenju suda.
Sudije koje su glasale za pokretanje postupka smatrale su da je Zakon o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima trebalo da bude donijet dvotrećinskom većinom, jer reguliše imovinska prava stranaca, te da bi u suprotnom Skupština mogla da donosi i druge međunarodne ugovore prostom većinom iako se njima regulišu pitanja koja zahtijevaju kvalifikovanu većinu, poput izbornih prava, koja mogu uključivati regulisanje pitanja dvojnog državljanstva.
„Sudije su naglasile da međunarodni ugovor ima primat nad domaćim zakonima, pa se samim tim mora cijeniti sa aspekta ustavnih načela vladavine prava, jedinstva pravnog poretka i pravne sigurnosti, a posebno imajući u obzir da Sporazum još nije stupio na pravnu snagu i da ne može proizvesti posljedice po Crnu Goru po međunarodnom pravu”, navodi se u saopštenju.
Po pitanju Zakona o potvrđivanju NATO Sporazuma, sudije su smatrale da nije riječ o istoj ustavnopravnoj situaciji, imajući u vidu da je riječ o multilateralnom ugovoru, ne pokreće pitanja osnovnih načela na kojima počiva Ustav, niti stvara obavezu donošenja posebnih zakona i preduzimanja aktivnosti u cilju njegove implementacije čime ne pokreće ni pitanje pravne sigurnosti.
Sudije koje su glasale protiv pokretanja postupka zauzele su stavove da Ustavni sud, u konkretnom slučaju, nije nadležan da cijeni materijalnu sadržinu Zakona kojim se potvrđuje međunarodni sporazum, da se predmetnim Zakonom ne dovodi u pitanje skupštinska većina kojom je odlučeno o potvrđivanju Sporazuma, te da ovim Sporazumom nijesu dovedena u pitanje imovinska prava stranaca koja bi zahtijevala dvotrećinsku podršku.
Sudije su navele i da naš Ustav ne prepoznaje prethodnu kontrolu ocjene ustavnosti, već samo naknadnu kontrole formalne ustavnosti zakona.
Dodatno, stav je bio i da bi se time ponovo otvorilo pitanje saglasnosti sa Ustavom Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa NATO, imajući u vidu da je ratifikovan glasovima 46 poslanika iako Ustav za upotrebu vojske Crne Gore u međunarodnim snagama propisuje dvotrećinsku većinu u prvom krugu glasanja.
Zakon kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata usvojen je u Skupštini 3. juna prošle godine u ponovnom glasanju, dok su inicijative za ocjenu ustavnosti podnijete Ustavnom sudu 23. juna i 30. jula 2025.
Radi se o međunarodnom ugovoru za koji podnosioci inicijativa, odbornik u SO Budva Đorđe Zenović i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, tvrde da je usvojen suprotno Ustavu i da može proizvesti ozbiljne posljedice po interese države, što Vlada kao potpisnica Sporazuma negira.
Ustavni sud je u ovom predmetu održao javnu raspravu 15. decembra prošle godine, koja je uživo emitovana na internetu i prenosile su je dvije televizije sa nacionalnom frekvencijom.
Iz Vlade su saopštili da je odluka Ustavnog suda da ne pokrene postupak za ocjenu ustavnosti Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima institucionalna potvrda da je izvršna vlast tim dokumentom zaštitila državne interese i da nije garantovala povlašćenu poziciju bilo kojoj zemlji ili pojedincu.
U ,saopštenju Službe za informisanje javnosti o radu Vlade navodi se da stavom Ustavnog suda o inicijativama za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE pravni poredak ostaje neizmijenjen, odnosno da je taj međudržavni sporazum u skladu sa Ustavom.
„Osim jasnog političkog stava i ideje o održivim investicijama koje bi dodatno pozicionirale Crnu Goru na svjetskoj turističkoj mapi, danas je stigla i institucionalna potvrda da je crnogorska Vlada ovim dokumentom zaštitila svoje interese i da nije garantovala povlašćenu poziciju bilo kojoj zemlji ili pojedincu, kao što se to moglo čuti u brojnim javnim istupima određenih političkih grupacija“, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, takav ishod sjednice Ustavnog suda potvrđuje načelo pravne sigurnosti, prema kome se postojeći pravni akti, uključujući sporazum o kome se odlučivalo, smatraju ustavnim sve dok nadležni organ ne utvrdi suprotno.
„Imajući u vidu da inicijative nijesu rezultirale pravnim ishodom, međudržavni sporazum zadržava pretpostavku ustavnosti, koja prati sve važeće pravne akte u pravnom poretku države“, navodi se u saopštenju.
Kako su kazali iz Vlade, budući da Ustavni sud nije konstatovao nesaglasnost sa Ustavom, međudržavni sporazum ostaje integralni dio pravnog sistema.
„Čime se potvrđuje kontinuitet njegovog važenja, kao i stabilnost pravnog poretka u pogledu obaveza koje iz njega proizlaze“, navodi se u saopštenju.
To je, kako se dodaje, posebno važno uzimajući u obzir da identične međudržavne ugovore koje je Crna Gora već potpisala poput Sjevernoatlantskog ugovora, kojim je Crna Gora postala članica NATO-a, zaključene sporazume sa Francuskom i Mađarskom, kao i onaj koji treba da bude potpisan sa Sjedinjenim Američkim Državama.
